Pregled bibliografske jedinice broj: 567605
Morfometrijska i matematičko-statistička analiza varijabilnosti vrste Berberis croatica (Horvat) Kušan – populacija Međuvrhi
Morfometrijska i matematičko-statistička analiza varijabilnosti vrste Berberis croatica (Horvat) Kušan – populacija Međuvrhi, 2009., diplomski rad, diplomski, Farmaceutsko-biokemijski, Zagreb
CROSBI ID: 567605 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Morfometrijska i matematičko-statistička analiza varijabilnosti vrste Berberis croatica (Horvat) Kušan – populacija Međuvrhi
(Morphometric and mathematical-statistical analysis of variability of Berberis croatica (Horvat) Kušan – population Međuvrhi)
Autori
Sinčić, Ljerka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski
Mjesto
Zagreb
Datum
23.01
Godina
2009
Stranica
52
Mentor
Jurišić Grubešić, Renata
Neposredni voditelj
Kremer, Dario
Ključne riječi
Berberis croatica; hrvatska žutika; morfometrija; statistika
(Berberis vulgaris; morphometry; statistics)
Sažetak
U okviru ovoga diplomskog rada provedeno je unutarpopulacijsko ispitivanje morfoloških obilježja hrvatske žutike (Berberis croatica (Horvat) Kušan) iz populacije Međuvrhi u Gorskom kotaru, kako bi se pridonijelo istraživanju unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti te biljne vrste s ciljem rješavanja njenog taksonomskog statusa. Morfometrijska analiza uključila je sljedeće morfološke značajke lista i stabljike: dužinu plojke, širinu plojke, dužinu peteljke, širinu peteljke, broj zubaca s lijeve strane plojke, broj zubaca s desne strane plojke, dužinu najduljeg zupca na listu, razmak između dva najudaljenija zupca, broj ogranaka bodlji, dužina najdulje bodlje i dužina internodija. Izmjerene morfološke značajke podvrgnute su detaljnoj matematičko-statističkoj analizi (deskriptivna statistika, analiza varijance, Kruskal-Wallis test, klaster analiza). Općenito se može reći da je najveću različitost u odnosu na ostale ispitane biljke unutar istraživane populacije pokazala biljka broj 4, dok su međusobno najsličnije biljke br. 2 i 3. Dobiveni rezultat moguće je protumačiti pretpostavkom da je većina jedinki populacije hrvatske žutike Međuvrhi nastala vegetativnim putem, osim biljke broj 4 koja svojom različitošću navodi na pretpostavku svojeg generativnog postanka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Farmacija
POVEZANOST RADA
Projekti:
006-0000000-3178 - Mikromorfološka i kemotaksonomska istraživanja nekih vrsta porodice Lamiaceae (Kremer, Dario, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb