Pregled bibliografske jedinice broj: 567318
Disekcija radi konstrukcije: od individualnih želja, uvjerenja i mogućnosti prema društvu znanja
Disekcija radi konstrukcije: od individualnih želja, uvjerenja i mogućnosti prema društvu znanja // Društvene pretpostavke društva znanja / Afrić, Vjekoslav ; Bakić-Tomić, Ljubica ; Polšek, Darko ; Žažar, Krešimir (ur.).
Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2011. str. 217-228
CROSBI ID: 567318 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Disekcija radi konstrukcije: od individualnih želja, uvjerenja i mogućnosti prema društvu znanja
(Dissecting to Construct: From Individual Desires, Beliefs and Opportunities towards a Knowledge Society)
Autori
Srbljinović, Armano
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Društvene pretpostavke društva znanja
Urednik/ci
Afrić, Vjekoslav ; Bakić-Tomić, Ljubica ; Polšek, Darko ; Žažar, Krešimir
Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2011
Raspon stranica
217-228
ISBN
978-953-175-411-8
Ključne riječi
disekcija, djelovanje vlastitim primjerom, društvene institucije, društvo znanja, individualne želje, uvjerenja i mogućnosti, mentalni konstrukti, samoispunjujuća proročanstva, strukture poticaja
(acting by example, dissection, incentive structures, individual desires, beliefs and opportunities, knowledge society, mental constructs, self-fulfilling prophecies, social institutions)
Sažetak
Odgovor na pitanje što je društvo znanja i kako ono nastaje tražimo nastojeći povezati makroinstitucionalnu teoriju američkoga političkog ekonomista Douglassa C. Northa s teorijom mikrodruštvenih mehanizama švedskog sociologa Petera Hedströma. North drži da institucionalni okvir, u načelu, određuje strukturu ekonomskih mogućnosti i poticaja društvenim akterima. Akteri usvajaju ona znanja i vještine koja percipiraju "najisplativijima", no ujedno, koristeći se stečenim znanjima i vještinama, uočavaju prilike za nove mogućnosti i poticaje, tj. za promjene institucionalnog okvira. Na percepciju "isplativosti", osim strukture ekonomskih poticaja, utječu i "mentalni konstrukti" pomoću kojih akteri interpretiraju svijet oko sebe. Hedström, pak, drži da želje, uvjerenja i mogućnosti aktera određuju njihovo djelovanje, koje zatim utječe na želje, uvjerenja i mogućnosti, a time i djelovanje, drugih aktera. Želje i uvjerenja pritom odgovaraju mentalnoj, a mogućnosti strukturalnoj komponenti Northova pristupa. Iz navedenih teorija proizlazi da će društvo u kojem većina članova želi biti uspješna i vjeruje da se do uspjeha dolazi radom, te u kojem je uspostavljen sustav nagrađivanja prema zaslugama, biti bitno drukčije od društva u kojem većina članova želi biti uspješna i vjeruje da se do uspjeha najbrže dolazi putem društvenih veza s moćnim akterima, te u kojem klijentelizam i korupcija ne bivaju odgovarajuće sankcionirani. Na razvoj društva znanja može se ciljano utjecati razvijanjem odgovarajućeg institucionalnog okvira mogućnosti i poticaja, utjecanjem na želje i uvjerenja društvenih aktera diseminacijom primjerene naracije u različitim modalitetima javnog diskursa, a nadasve djelovanjem vlastitim primjerom kojim se dokazuje vjerodostojnost proklamiranih namjera.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
