Naslov
Ban Dragutin Khuen-Héderváry, Herman Bollé i grob srpskog kralja Milana Obrenovića u crkvi manastira Krušedola
(Ban Dragutin Khuen-Héderváry, Herman Bollé and the Grave of King Milan Obrenović of Serbia in the Church of the Krušedol Monastery)

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1330-7134) 29 (2011); 333-354

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Herman Bollé; ban Dragutin Khuen-Héderváry; Milan Obrenović; Franjo Josip I.; patrijarh Georgije Branković; historicizam; neobizant; umjetnost 19. stoljeća; restauracija spomenika; Krušedol; Fruška Gora; Ignjat Franz; Obrtna škola u Zagrebu
(Herman Bollé; ban (viceroy) Dragutin Khuen-Héderváry; Milan Obrenović; Franz Joseph I of Austria; Patriarch Georgije Branković; Historicism; Neo-Byzantine Art; Byzantine Revival; Art of 19th Century; Restoration of Monuments; Krušedol; Fruška Gora; Ignjat Franz; Arts and Crafts School in Zagreb)

Sažetak
Izrada spomenika za grob srpskog kralja Milana Obrenovića i projekata za nikada realiziranu veliku kriptu ispod crkve manastira Krušedola na Fruškoj Gori u Srijemu među najzanimljivijim su događajima iz života arhitekta Hermana Bolléa. Posao na izradi spomenika osigurale su mu veze s tadašnjim hrvatskim vlastima, osobito s banom Dragutinom (Károlyem) Khuenom-Héderváryjem (hrvatski ban od 1883 do 1903.), koje su mu i ranije, osobito tijekom 90-ih godina 19. st., osigurale brojne važne poslove po cijeloj Hrvatskoj. Izradu spomenika financirao je osobno Franjo Josip I. koji je bio prijatelj srpskog kralja Milana i koji mu je htio podizanjem spomenika naglasiti svoju zahvalnost zbog vezivanja Srbije uz Austriju. Spomenik, izveden od strane nastavnika i učenika Obrtne škole u Zagrebu, na čelu s klesarom Ignjatom Franzom, izrađen je tijekom 1901. Iste se godine pristupilo izradi projekata za kriptu. Prvotni projekti predviđali su podizanje reprezentativne velike kripte u koju bi se smjestila tijela članova vladarske kuće Obrenović, sahranjenih u Krušedolu, kralja Milana i kneginje Ljubice, ali i brojnih drugih uglednika koji su počivali u manastirskoj crkvi. Zbog velikih troškova gradnji takove kripte usprotivio se oštro tadašnji srpski patrijarh Georgije Branković. Bollé je stoga morao izraditi sredinom 1902. novi projekt za manju kriptu, sa samo tri grobna mjesta (od kojih je jedno bilo predviđeno za spomenutog tadašnjeg srpskog patrijarha), no do realizacije kojega također neće doći zbog pogoršavanja političkih odnosa unutar Hrvatske – protusrpskih demonstracija koje su početkom rujna 1902. izbile u Zagrebu. Realizirani spomenik, kao i nerealizirani projekti za kriptu te za restauraciju krušedolske crkve pokazatelj su Bolléove specifične varijante neobizantskog stila koji je bio slobodno shvaćena kombinacija elemenata iz ranokršćanske, bizantske, romaničke, pa i renesansne arhitekture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA