Naslov
Rasprostranjenost i brojnost jarebice kamenjarke grivne (Alectoris graeca Meisner) u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
(Distribution and abundance of Rock partridges (Alectoris graeca Meisner) in Croatia and Bosnia and Herzegovina)

Autori
Grubešić, Marijan ; Tomljanović, Kristijan ; Kunovac, Saša

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 11-12/2011 (2011); 567-574

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Jarebica kamenjarka grivna; matični fond; odstrel; rasprostranjenost; lovište
(Rock partridge; parent fund; cull; distribution; hunting grounds)

Sažetak
Utvrđivanje brojnosti i rasprostranjenosti svake pojedine životinjske vrste nužno je potrebno sa stanovišta više znanstvenih grana, dok je promatrano sa stanovišta lovstva to i zakonska obveza. Jarebica kamenjarka spram svojih specifičnih zahtijeva za staništem naseljava čovjeku često puta teško pristupačne terene obrasle raznim degradacijskim oblicima listopadnih i crnogoričnih šuma. Obzirom da se radi o širem području nastanjenosti koji ima veće ili manje pukotine u svojoj cjelovitosti, najmanja jedinica promatranja prisutnosti je lovište. Razvoj populacije i brojnost tijekom posljednjih pedesetak godina od kada postoje podaci o brojnosti, pokazuje velika kolebanja, te je tako nakon drugog svjetskog rata brojnost procjenjivana na oko 7 000 kljunova. Sredinom osamdesetih kamenjarka postiže svoju najveću brojnost te ona prema službenim podacima iznosi čak 35 000 kljunova. Nakon domovinskog rata ta brojnost iznosi tek oko 10 000 kljunova da bi posljednjih desetak godina bio zabilježen pozitivan trend razvoja. Od početka prikupljanja podataka putem Središnje lovne evidencije podaci o stanju fonda i odstrelu odnosno izlučenju puno su precizniji i egzaktniji pa je tako za posljednju lovnu godinu 2009/2010 utvrđen matični fond od 11 231 kljuna i 5 341 kljunova u odstrelu. Razlozi kolebanja brojnosti sa višestruki i međusobno isprepleteni. Kao najvažniji može se apostrofirati gubitak staništa uslijed smanjenja stočnog fonda i uznapredovale sukcesije šumske vegetacije na području čitavog areala. Osim toga na području čitavog rasprostranjenja povećana je brojnost pernatih i dlakavih predatora te sve veća, za kamenjarku nepovoljna, prisutnost divlje svinje. Zabilježeni porast brojnosti obećavajući je ali i obvezujući za sve lovoovlaštenike i ine stručnjake uključene u gospodarenje kamenjarkom u budućnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA