Naslov
MJERENJE KONCENTRACIJE UKUPNE AKTIVE HRVATSKIH BANAKA U STRANOM VLASNIŠTVU U RAZDOBLJU 2001. – 2009. GODINE
(MEASURING THE CONCENTRATION OF TOTAL ASSETS IN CROATIAN FOREIGN - OWNED BANKS FROM 2001 TO 2009)

Autori
Koprivnjak, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.12

Godina
2010

Stranica
75

Mentor
Dumičić, Ksenija

Ključne riječi
entropija; eksponencijalni indeks; Ginijev koeficijent; Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije; te Lorenzova krivulja
(entropy; exponential index; Ginijev coefficient; Herfindahl-Hirschman index; Lorenz curve)

Sažetak
Usporednom analizom primijenjenih mjera koncentracije (indeks koncentracije, mjera entropije, maksimalna entropija, normirana entropija, eksponencijalni indeks, Ginijev koeficijent i normirani Ginijev koeficijent koncentracije, zatim Herfindahl-Hirschmanov indeks i normirani Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije, te Lorenzova krivulja) došlo se do različitih rezultata. Mjera entropije i maksimalna entropija svojim kretanjima su ukazale na povećanje koncentracije ukupne aktive u 2009. u odnosu na 2001. godinu. Kako one daju veću važnost manjim bankama na tržištu, može se zaključiti kako banke u stranom vlasništvu s manjim udjelom u aktivi lagano povećavaju stupanj koncentracije u ukupnoj aktivi u 2009. u odnosu na 2001. godinu. Indeks koncentracije za prve četiri i prvih osam banaka u stranom vlasništvu također je ukazao na povećanje koncentracije ukupne aktive. S time da je prvih osam banaka u stranom vlasništvu imalo čak i dosta izražajnu koncentraciju u ukupnoj aktivi koja je dosegla vrijednost od 0, 969 u 2009. godini, što ukazuje i na određeni stupanj monopola. Pokazatelji koncentracije koji su ukazali na suprotna kretanja, odnosno na smanjenje koncentracije ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništu u 2009. u odnosu na 2001. godinu, su indeks koncentracije za prve dvije banke u stranom vlasništvu, normirana entropija, Herfindahl-Hirschmanov i normirani Herfindahl-Hirschmanov indeks, zatim Ginijev koeficijent i normirani Ginijev koeficijent koncentracije, te Lorenzova krivulja. Na osnovu ovakvih kretanja mjera koncentracije može se reći kako banke u stranom vlasništvu s manjim udjelom u ukupnoj aktivi povećavaju stupanj koncentracije u ukupnoj aktivi, dok je kod vodećih banaka primijećen lagani pad koncentracije u ukupnoj aktivi. Može se očekivati da će doći do izjednačavanja iznosa ukupne aktive među bankama u stranom vlasništvu, kao i do jačanja konkurencije, odnosno, do savršenog tržišta. Prognoziranjem odabranih mjera koncentracije (mjera entropije, Ginijev koeficijent koncentracije i Herfindahl-Hirschmanova indeksa), primjenom linearnog modela trenda u sklopu inferencijalne statistike došlo se do sljedećih rezultata. Mjera entropije, H, imala je silazno kretanje u razdoblju od 2001. do 2009. godine, što znači da je došlo do povećanja koncentracije ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu. Naime, prema linearnom modelu trenda, koeficijent pokazao je da se za svako povećanje varijable vrijeme za jedan (dakle, svake naredne godine), trend vrijednosti za mjeru entropije smanji za 0, 0103. Zatim, koeficijent linearne korelacije, r, koji je iznosio -0, 3990, ukazao je na dosta slabu negativnu linearnu povezanost mjere entropije s varijablom vrijeme. Koeficijent determinacije, r2, pokazao je da je modelom linearnog trenda protumačeno samo 15, 92% ukupnih odstupanja, pa je prema tom pokazatelju model linearnog trenda za mjeru entropije veoma slabo reprezentativan. Prema ocjeni standardne devijacije trenda mjere entropije, , prosječno odstupanje empirijskih vrijednosti od trend vrijednosti iznosilo je 0, 0690. Kod testiranja hipoteza došlo se do zaključka kako nema dokaza da je varijabla vrijeme statistički signifikantna u modelu linearnog trenda. Naime, pripadajuća p-vrijednost iznosila je 0, 2874, što je dosta veće od razine signifikantnosti = 0, 05. Drugim riječima, to znači da nema izrazitog trenda u kretanju mjere entropije, kao pokazatelja koncentracije ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu, kroz devetogodišnje razdoblje od 2001. do 2009. godine. Prognoziranjem Ginijevog koeficijenta koncentracije u razdoblju od 2001. do 2009. godine uočilo se njegovo smanjivanje, koje ujedno ukazuje i na smanjenje koncentracije aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu. Prema linearnom modelu trenda koeficijent pokazao je da se za svako povećanje varijable vrijeme za jedan (dakle, svake naredne godine), trend vrijednosti za Ginijev koeficijent koncentracije smanjio za 0, 0085. Zatim, koeficijent linearne korelacije, r, koji je iznosio -0, 5622, ukazao je na slabu negativnu linearnu povezanost Ginijeva koeficijenta koncentracije s varijablom vrijeme. Koeficijent determinacije, r2, pokazao je da je modelom linearnog trenda u sklopu inferencijalne statistike protumačeno 31, 61% ukupne sume kvadrata, pa prema tom pokazatelju model trenda Ginijevog koeficijenta koncentracije nije reprezentativan. Prema ocjeni standardne devijacije trenda, , prosječno odstupanje empirijskih vrijednosti za Ginijev koeficijent koncentracije od trend vrijednosti iznosilo je 0, 0364. Kod testiranja hipoteza, došlo se do zaključka kako nema dokaza da je varijabla vrijeme statistički signifikantna u modelu linearnog trenda. Naime, pripadajuća p-vrijednost iznosila je 0, 1151, što je veće od razine signifikantnosti = 0, 05. To znači da nema izrazitog trenda u kretanju Ginijevog koeficijenta koncentracije ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu, kroz devetogodišnje razdoblje od 2001. do 2009. godine. Prognoziranjem Herfindahl-Hirschmanova indeksa koncentracije od 2001. do 2009. godine, uočilo se njegovo smanjenje, koje ujedno ukazuje i na smanjenje koncentracije ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu. Prema linearnom modelu trenda koeficijent pokazao je da se za svako povećanje varijable vrijeme za jedan (dakle, svake naredne godine), trend vrijednosti za Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije smanjio za 0, 0021. Zatim, koeficijent linearne korelacije, r, koji iznosio -0, 7254, ukazao je na postojanje umjereno jake negativne linearne povezanosti Herfindahl-Hirschmanova indeksa koncentracije s varijablom vrijeme. Koeficijent determinacije, r2, pokazao je da je modelom linearnog trenda u sklopu inferencijalne statistike protumačeno samo 52, 62% ukupne sume kvadrata odstupanja, pa je prema tom pokazatelju model linearnog trenda Herfindahl-Hirschmanova indeksa koncentracije slabo reprezentativan. Prema ocjeni standardne devijacije trenda, , prosječno odstupanje empirijskih vrijednosti za Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije od trend vrijednosti iznosilo je 0, 0058. Kod testiranja hipoteza došlo se do zaključka da je na razini 5% signifikantnosti varijabla vrijeme statistički značajna u modelu linearnog trenda. To znači da je prisutan trend u kretanju Herfindahl-Hirschmanova indeksa koncentracije ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu, kroz devetogodišnje razdoblje od 2001. do 2009. godine. Teško je precizno procijeniti kakva će biti koncentracija ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu u budućnosti. No, prognostičke vrijednosti odabranih mjera koncentracije (mjere entropije, Ginijevog koeficijenta koncentracije i Herfindahl-Hirschmanova indeksa koncentracije) za 2010. godinu, dobivene ekstrapolacijom linearnog trenda, ukazuju na daljnje smanjenje koncentracije ukupne aktive hrvatskih banaka u stranom vlasništvu, uz pretpostavku da uvjeti na hrvatskom bankovnom tržištu ostanu nepromijenjeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

Napomena
Smjer: Financije. Povjerenstvo za obranu: 1.Prof. dr. sc. Ksenija Dumičić - Mentorica ; 2.Doc. dr. Anita Pavković ; 3. Irena Čibarić, univ.spec.oec.

POVEZANOST RADA