Naslov
Analiza ishrane dagnje (Mytilus galloprovincialis) u prirodnim i eksperimentalnim uvjetima - uloga peludi
(Analysis of mussel feeding (Mytilus galloprovincialis) in natural and experimental conditions- importance of pollen)

Autori
Buzolić, Ana Maria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Sveučilišni studijski centar za studije mora

Mjesto
Split

Datum
06.10

Godina
2011

Stranica
39

Mentor
Peharda Uljević, Melita

Neposredni voditelj
Ezgeta Balić, Daria

Ključne riječi
školjkaši; Mytilus galloprovincialis; indeks kondicije; pelud; sadržaj želudca
(bivalve; Mytilus galloprovincialis; condition index; pollen; stomach contents)

Sažetak
Utjecaj peludi na indeks kondicije školjkaša Mytilus galloprovincialis (Lamarck, 1891) ispitan je eksperimentom provedenim na uzorcima prikupljenim s lukobrana lučice Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu 9. travnja 2010. godine. Prikupljene jedinke približno jednakih veličina nasumično su podijeljene u tri skupine te podvrgnute jednom od tretmana, tijekom razdoblja od 3 tjedna: hranjene s peludi alepskog bora, Pinus halepensis (A1, A2, A3), hranjene s cvjetnom peludi (B1, B2, B3) te kontrola (C1, C2, C3) kojoj nije dodavan pelud ni ikakva druga hrana. Pored navedenih uzoraka prikupljen je i početni uzorak (0), koji je odmah zaleđen te je po završetku eksperimenta, 30. travnja 2010. godine, prikupljen još jedan završni uzorak (D) koji je zaleđen neposredno nakon uzorkovanje te obrađen zajedno s ostalim uzorcima. Indeks kondicije (CI) određen je prema jednadžbi iz rada Davenport i Chen (1987): CI = masa kuhanog mesa/(masa kuhanog mesa + masa ljušture) x 100. Skupine koje su bile podvrgnute eksperimentu hranjenja, kako cvjetnom tako i peludi alepskog bora, imale su znatno manji CI u usporedbi s jedinkama uzorkovanih iz prirodnog okoliša na kraju eksperimenta. Ustanovljeno je kako pelud alepskog bora, P. halepensis, kao ni cvjetna pelud ne mogu kvalitetno zamijeniti hranu školjkaša M. galloprovincialis iz prirodnih uvjeta. Najmanja srednja vrijednost CI iznosila je 12, 75 (±2, 29) dok je najveća bila 16, 98 (±1, 87). Kako bi se analizirala razlika u indeksu kondicije između uzoraka koji su hranjeni peludom alepskog bora, uzoraka koji su hranjeni cvjetnom peludi te kontrolnih uzoraka korištena je „ugnježdena“ (nested) ANOVA koja nije pokazala statistički značajne razlike ni između tretmana (F=0, 08 ; p=0, 925) ni između uzoraka (F=1, 47 ; p=0, 187). Na dan početka i završetka eksperimenta, uzorkovali smo po 20 jedinki M. galloprovincialis, približno jednake dužine, za potrebe analize sadržaja želudaca. Svi analizirani uzorci želudaca sadržavali su zooplankton i to slijedeće taksonomske skupine: harpaktikoidni i kalanoidni kopepodi, naupliji, ličinke gastropoda i školjkaša, ciripedi, tintinidi, foraminifere, neidentificirana jaja, fragmenti kopepoda, fragmenti poliheta, ali i spikule spužvi, dlačice kopnenih biljaka, te brojna zrnca peludi alepskog bora. Peludna zrnca alepskog bora bila su značajno zastupljenija u uzorcima želudaca jedinki prve analizirane skupine (Mann-Whitney U test ; p<0, 001). Rezultat ANOSIM testa pokazao je statistički značajnu razliku u sadržaju zooplanktona u želudcima jedinki dvaju analiziranih skupina M. galloprovincialis (Global R = 0, 362 ; p = 0, 001). Zabilježena značajna razlika u sastavu zajednice želudaca jedinki dvaju analiziranih skupina M. galloprovincialis, može biti posljedica promjene sadržaja prehrane školjkaša s promjenom taksonomskih skupina dostupnih u stupcu vode.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Biotehnologija

POVEZANOST RADA