Naslov
Utjecaj hemisferskih atmosferskih procesa na termohaline osobine Jadrana
(Influence of hemspheric atmospheric proceses on termohaline properties of the Adriatic Sea)

Autori
Matić, Frano

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
2011

Stranica
143

Mentor
Grbec, Branka

Ključne riječi
klimatski skokovi; daljinska veza; Jadransko more; Arktička oscilacija; bura
(climate shift; teleconnection; Adriatic Sea; Artic oscillation; bora wind)

Sažetak
Korištenjem dugogodišnjih vremenskih nizova srednje mjesečne temperature i saliniteta mora na tri postaje duž Palagruškog praga određeno je neobično termohalino stanje koje je trajalo od 1987. do 1998. godine. Klimatsko stanje karakterizirano je temperaturom intermedijarnog sloja mora koja je za više od dvije standardne devijacije niža od klimatološkog prosjeka. Uzrok anomalije pronađen je u hemisferskim atmosferskim procesima koji telekonekcijom modificiraju regionalne atmosferske parametre te posredno utječu na termohanine osobine mora. Termohalina stanja Jadranskog mora mogu se naći u barem dva različita klimatska stanja. U razdoblju od 1963. do 1998. godine Jadransko more je bilo u dva klimatska termohalina stanja. U prvom razdoblju (od 1963. do 1986. godine)hemisferski atmosferski indeksi NAO i AO oscilirali su između svoje pozitivne i negativne faze. Nad Jadranom temperatura zraka bila je niža, a evaporacija i oborine veće od klimatološkog prosjeka. U prvom klimatskom razdoblju granični sloj atmosfere i mora, tijekom zime, karakteriziraju česti prodori hladnog zraka praćeni burom, koji omogućavaju stvaranje NAdDW u sjevernom Jadranu. Značajna je izmjena vode između Jadranskog i Jonskog mora kroz Otrantska vrata. Drugo klimatsko stanje je trajalo od 1987. do 1998. godine. U tom razdoblju hemisferski atmosferski indeksi AO i NAO su bili u svojoj pozitivnoj fazi, zbog čega je u Jadranu porastao srednji zimski tlak zraka, zimska temperatura zraka bila veća je od prosjeka, a prodori hladnog zraka praćeni burom rjeđi. Evaporacija u sjevernom Jadranu se smanjila, zbog čega se stvaralo manje NAdDW. Umjesto u Jadranu, duboka voda se zbog čestih prodora polarnog zraka počela intenzivno stvarati u Egejskom moru. Spomenuti hemisferski i regionalni atmosferski procesi odrazili su se na termohaline osobine i cirkulaciju Jadranskog mora. U drugom klimatskom razdoblju smanjila se izmjena voda između Jadranskog i Jonskog mora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Geologija

POVEZANOST RADA