Naslov
Scarella protiv Boškovićeva sustava 1756. godine
(Scarella against Bošković's system in 1756)

Autori
Martinović, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni simpozij "Filozofija Ruđera Josipa Boškovića" / Šestak, Ivan ; Martinović, Ivica ; Stanković, NIkola - Zagreb : Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2011, 9-11

ISBN
978-953-231-114-3

Skup
Filozofija Ruđera Josipa Boškovića

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ruđer Bošković; Giovanni Battista Scarella; teorija sila; točke tvari
(Ruđer Bošković; Giovanni Battista Scarella; theory of forces; points of matter)

Sažetak
Scarella protiv Boškovićeva sustava 1756. godine »Dosad su tiskani mnogi prigovori protiv moje teorije«, tako je zapisao Bošković u predgovoru svoje rasprave De materiae divisibilitate et principiis corporum tiskane 1757. godine. Na te je prigovore odgovorio u prvom dijelu Teorije prirodne filozofije (1758), podijelivši ih u dvije skupine: »prigovori protiv teorije silā« (objectiones contra theoriam virium) i »prigovori protiv točaka« (objectiones contra puncta), ali ni tom prilikom nije poimence spomenuo svoje kritičare. Tko je u tisku napao Ruđera Boškovića? Tko ga je napao prvi i na mnogim stranicama svoje knjige? Na to pitanje nije dosad ponuđen odgovor. Učinio je to Giambattista Scarella u svom udžbeniku Physica generalis methodo mathematica tractata et in tres tomos distributa. Prvi je svezak objavljen u Brescii 1754. godine, drugi 1756, a treći 1757. U ovoj ću prigodi izložiti kako je Scarella kritizirao Boškovićev sustav u drugom svesku svoje Opće fizike. Drugi dio drugoga sveska Scarella je u cijelosti posvetio općim zakonima gibanja, koji vrijede kad jedno tijelo djeluje na drugo svojom silom. U sedmom poglavlju »De Buskovikii systemate« raspravljao je gotovo isključivo o Boškovićevoj teoriji silā i o Boškovićevim točkama tvari, tek je u završnom sholiju prešao na drugu temu – Boškovićevo rješenje za prijepor o živim silama. Izlaganje je razdijelio u tri članka. U prvom je izložio Boškovićev »sustav privlačnih i odbojnih sila« (systema attractionum et repulsionum), i to ne prema Boškovićevoj raspravi Dissertationis de lumine pars secunda (1748), kako je postupio u prvom svesku, nego prema djelu Synopsis physicae generalis talijanskoga isusovca Carla Benvenutija, Boškovićeva privrženika u zbornici Rimskoga kolegija. Izabrao je, dakle, najnoviju inačicu Boškovićeva sustava iz kolovoza 1754. godine, u čijoj je izradi sam Bošković imao djelatnu ulogu. U drugom članku profesor iz Brescie izložio je svoj stav »protiv Boškovićeva sustava« (in systema Buskovikii). Nije nastupio protiv Boškovićeve beskonačne odbojne sile na beskonačno malim udaljenostima, ali je izrijekom tvrdio da ni Benvenuti ni Bošković nisu dokazali višestruke izmjene privlačnih i odbojnih sila. U trećem članku zapodjenuo je Scarella opširnu polemiku, odgovarajući na prigovore koje su Bošković i Benvenuti uputili prvom svesku Scarelline Opće fizike iz 1754. godine. U tu je svrhu on pomno čitao ne samo Benvenutijev Synopsis nego i Boškovićevu raspravu De continuitatis lege (1754). Prema Scarelli, Benvenuti je argumentirao protiv »najjednostavnijih i nesastavljenih čestica tvari, koje su protežne«, što je bila Scarellina sentencija o strukturi tvari. U Boškovićevoj rečenici: »Ima ih koji strahuju da se u našoj teoriji ni na koji način ne razlikuju naše točke od duhova« prepoznao je Scarella prigovor koji je on 1754. uputio Boškoviću u prvom svesku svoje Opće fizike. Glavni predmet Scarellina napada ponovo su bile »Boškovićeve neprotežne točke« (puncta inextensa Buskovikii). S jasnim zaključkom: »Dakle, ovaj sustav treba odbaciti.« (Ergo hoc systema repudiandum est.) U sholiju je Scarella, pristalica Leibnizovih živih sila, dodatno polemizirao s Benvenutijem jer je u Synopsisu prihvatio Boškovićevo rješenje glede prijepora o živim silama. Scarella against Bošković’s system in 1756 “Until now many objections to my theory have been published, ” Bošković wrote in the preface of his treatise De materiae divisibilitate et principiis corporum printed in 1757. His arguments against the objections are exposed in the first part of Philosophiae naturalis theoria (1758), divided into two groups: “objections against the theory of forces” (objectiones contra theoriam virium) and “objections against points” (objectiones contra puncta), in which Bošković avoids the mention of his critics by name. Who attacked Ruđer Bošković in print? Whose attack was the first and elaborated extensively on the pages of one’s book? This question has remained unanswered to date. The man behind the first attack was Giambattista Scarella in his textbook Physica generalis methodo mathematica tractata et in tres tomos distributa. First volume was published in Brescia in 1754, second in 1756, and third in 1757. Here I shall focus my attention on how Scarella criticised Bošković’s system in the second volume of his General Physics. The latter part of the second volume Scarella fully devoted to the general laws of motion, which hold when one body acts on the other one by its force. In the seventh chapter “De Buskovikii systemate” he discussed almost exclusively Bošković’s theory of forces and his points of matter. It was not until the closing scholium that he opened another theme— Bošković’s approach to the vis viva controversy. Scarella arranged his discussion in three articles. In the first he expounded Bošković’s “system of attractive and repulsive forces” (systema attractionum et repulsionum) not according to Bošković’s treatise Dissertationis de lumine pars secunda (1748), as he had previously done in the first volume, but on the basis of the booklet Synopsis physicae generalis by an Italian Jesuit Carlo Benvenuti, Bošković’s follower in the teaching staff of the Roman College. Therefore, he chose the latest version of Bošković’s system dating from August 1754, in the construction of which Bošković himself played an active role. In the second article the professor from Brescia stated his position “against Bošković’s system” (in systema Buskovikii). He had no objections against Bošković’s infinite repulsive force at the infinitely small distances, but explicitly asserted that neither Benvenuti nor Bošković had proved the many alternations of attractive and repulsive forces. In the third article Scarella embarked upon extensive polemic, responding to the objections Bošković and Benvenuti had submitted against the first volume of Scarella’s General Physics from 1754. For this purpose he read most carefully not only Benvenuti’s Synopsis, but also Bošković’s treatise De continuitatis lege (1754). According to Scarella, Benvenuti argued against “the simplest and uncomposed particles of matter, that are extended, ” which was Scarella’s sentence on the structure of matter. In Bošković’s sentence “There are those who fear that in our theory our points in no way differ from spirits, ” Scarella recognised an objection that he himself had submitted to Bošković in 1754 in the first volume of his General Physics. The main target of Scarella’s attack were again “Bošković’s unextended points” (puncta inextensa Buskovikii). With a clear conclusion: “Therefore, this system is to be rejected.” (Ergo hoc systema repudiandum est.) In the scholium Scarella, adherent of Leibniz’s vis viva, criticised Benvenuti for having adopted in the Synopsis Bošković’s solution to the vis viva controversy.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Nastavak izlaganja održanoga na creskom skupu o Boškoviću. U Cresu je autor izložio analizu prvoga sveska Scarelline knjige iz 1754., a na zagrebačkom je obradio drugi svezak Scarelline knjige iz 1756.

POVEZANOST RADA