Naslov
Kako digitalizirati tiskana djela Ruđera Boškovića
(How to digitize the printed works of Ruđer Bošković)

Autori
Martinić Jerčić, Marin ; Martinović, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
20. Dani Frane Petrića / 20th Days of Frane Petrić / Zagorac, Ivana ; Martinović, Ivica - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2011, 162-164

ISBN
0-553-67777-8

Skup
Od Petrića do Boškovića: Mijene u filozofiji prirode / Petrić to Bošković: Changes in the natural philosophy

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 21.09.2011. - 24.09.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
modeli digitalizacije rijetke knjige; Google Books; Octavo Digital Rare Books; Edizione Nazionale R. G. Boscovich; ECHO; e-rara.ch; rasprava u Rimskom kolegiju; tehnička ekspertiza; zemljovid; rezultat astronomskoga motrenja
(models of digitization of rare book; Google Books; Octavo Digital Rare Books; Edizione Nazionale R. G. Boscovich; ECHO; e-rara.ch; dissertation at the Collegium Romanum; technical expertise; map; result of astronomical observation)

Sažetak
Kako digitalizirati tiskana djela Ruđera Boškovića Postoje različiti modeli digitalizacije rijetkih knjiga – od nepotpunoga faksimila, u kojem table s crtežima, uvezane na kraju knjige, nisu snimljene u cijelosti, primjerice u najbogatijoj digitalnoj knjižnici Google Books na mreži, do uzornoga izdanja, kako to redovito radi Octavo Digital Rare Books kad na samostalnim kompaktnim diskovima izdaje najvažnija djela iz povijesti znanosti, s mnogim poveznicama i komentarom eksperta, primjerice Newtonovu Opticks (1704). Što se tiče digitalnih izdanja Boškovićevih djela, u prvi plan izbija sustavni projekt Edizione Nazionale delle opere e della corrispondenza di Ruggiero Giuseppe Boscovich, koji vodi Edoardo Proverbio, po pomnom pristupu i potpunosti izdanja izdvajaju se još European Cultural Heritage Online (ECHO), europski projekt koji vodi Max-Planck-Gessellschaft u Münchenu u tijesnoj suradnji s Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte u Berlinu i njegovom knjižnicom, i e-rara.ch, nacionalni kolaborativni projekt u Švicarskoj s primjercima iz ETH-Bibliothek u Zürichu, a Gallica i The Philological Museum zaostaju u tehničkom aspektu. Osim toga, u Hrvatskoj se s potporom Ministarstva kulture razvija projekt Hrvatska kulturna baština, kojom se provodi digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe. Uz takvu infrastrukturu na hrvatskom i svjetskom planu, a na temelju iskustva u radu sa spomenutom digitalnom građom, vrijedi još jednom promisliti kako digitalizirati tiskana djela Ruđera Boškovića. Kakav god model odabrali, on mora ponuditi cjelovito izdanje rijetke knjige, a njegova oprema mora zadovoljiti znanstvene interese istraživača. Uz takve metodološke pretpostavke, a s obzirom na žanrovsku raznovrsnost Boškovićeva djela, ovom će se prigodom izložiti model digitalizacije za četiri žanra: 1. raspravu javno branjenu u Rimskom kolegiju, na primjerima ranih Boškovićevih rasprava De aurora borealis (1738), Disquisitio in universam astronomiam (1742) i De viribus vivis (1745) ; 2. tehničku ekspertizu, na primjeru statičke ekspertize Riflessioni ... sopra alcune difficoltà spettanti i danni, e risarcimenti della Cupola di S. Pietro (1743), koju potpisuju tri matematičara Le Seur, Jacquier i Bošković ; 3. zemljovid, na primjeru Maireova zemljovida Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico (1755), koji je izrađen na temelju podataka koje su tijekom geodetsko-kartografske ekspedicije prikupili Ruđer Bošković i Christopher Maire ; 4. rezultat astronomskoga motrenja, na primjeru zajedničkoga Maireova i Boškovićeva astronomskoga motrenja pomrčine Sunca 30. prosinca 1739. iz Rimskoga kolegija, koje je objavljeno u Maireovu članku Observationes astronomicae... ab anno 1727 ad 1742 (Lucca, 1744). How to digitise the printed works of Ruđer Bošković There are different models of digitisation of rare books – from an incomplete facsimile, in which the plates with drawings, bound at the end of the book, are not completely digitised, as for example, in the Google Books, the richest digital library online, to the most exemplary edition by the specialised Octavo Digital Rare Books, which on separate CDs regularly publish major works of the history of science, accompanied by valuable references and expert commentary, e.g. Newton’s Opticks (1704). With regard to the digitised editions of Bošković’s works, the project Edizione Nazionale delle opere e della corrispondenza di Ruggiero Giuseppe Boscovich should be singled out, conducted by Edoardo Proverbio. Meticulous approach and integrity of edition are the guidelines of the European Cultural Heritage Online (ECHO), a European project conducted by Max-Planck-Gessellschaft in Munich in close collaboration with the Max-Planck-Institut für Wissenschaftsgeschichte in Berlin and its library, as well as e-rara.ch, the national collaborative project with copies from the ETH-Bibliothek in Zürich, while Gallica and The Philological Museum lag behind technologically. Further, with the support of the Croatian Ministry of Culture the project Hrvatska kulturna baština (Croatian Cultural Heritage) for the digitisation of archival, library and museum material is under way. Considering the infrastrusture in both Croatia and wider, and also the experience with the digitised material earlier mentioned, the approach to digitisation of the printed works of Ruđer Bošković should be reconsidered. The model selected for this purpose should be able to offer a complete edition of a rare book, and its apparatus should meet all the needs of scientific research. Given these methodological guidelines and the diversity of Bošković’s work, here presented will be the model of digitisation for four genres: 1. dissertation publicly defended at the Collegium Romanum, on the examples of Bošković’s early treatises De aurora borealis (1738), Disquisitio in universam astronomiam (1742) and De viribus vivis (1745) ; 2. technical expertise, on the example of the static expertise Riflessioni ... sopra alcune difficoltà spettanti i danni, e risarcimenti della Cupola di S. Pietro (1743), signed by three mathematicians Le Seur, Jacquier and Bošković ; 3. map, on the example of Maire’s Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico (1755), drawn on the basis of data collected during a survey expedition carried out by Ruđer Bošković and Christopher Maire ; 4. result of astronomical observation, on the example of the joint Maire- Bošković’s astronomical observation of the eclipse of Sun on 30 December 1739 from the Collegium Romanum, published in Maire’s article Observationes astronomicae... ab anno 1727 ad 1742 (Lucca, 1744).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA