Pregled bibliografske jedinice broj: 565802
Utjecaj elemenata strukture na prirast starijih sastojina u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969)
Utjecaj elemenata strukture na prirast starijih sastojina u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969), 2011., doktorska disertacija, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 565802 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj elemenata strukture na prirast starijih sastojina u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969)
(Structural elements influence on increment of older pedunculate oak-hornbeam stands (Carpino betuli–Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969))
Autori
Indir, Krunoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
02.12
Godina
2011
Stranica
148
Mentor
Čavlović, Jura
Ključne riječi
Hrast lužnjak; elementi strukture; kompeticijski indeksi; debljinski prirast
(Pedunculate oak; structural elements; competition indices; radial increment)
Sažetak
Istraživanje za potrebe ove doktorske disertacije provedeno je u državnim šumama na podrucju gospodarske jedinice Repaš – Gabajeva Greda, kojom gospodari šumarija Repaš, u sastavu Uprave šuma Podružnice Koprivnica. Predmet istraživanja su starije sastojine hrasta lužnjaka i obicnoga graba koje pripadaju šumskoj zajednici Carpino betuli–Quercetum roboris, /Anić 1959/ emend. Rauš 1969. Plohe za izmjeru postavljene su 2000. g. u sastojinama starosti 75-132 godina. Podaci su prikupljeni s 45 kružnih ploha velicine 0, 071 do 0, 283 ha. Mjereni su prsni promjeri, visine, širine krošanja, odredivan položaj stabala na plohi, a lužnjakovim stablima su izvađeni izvrtci i odredene širine godova. Uredskom obradom podataka izracunati su elementi strukture, udaljenosti izmedu stabala, debljinski prirasti. za svaku plohu izracunata su tri indeksa strukture sastojine (Clark-Evansov agregacijski indeks, indeks ispremiješanosti vrsta (Feuldner, 1995)te indeks diferencijacije promjera (Fueldner, 1995)). Prema utvrdenim kriterijima na svim su plohama odabrana referentna/glavna stabla te njihovi konkurenti u zoni kompeticije koja je definirana udaljenošcu od glavnog stabla. Za sva glavna stabla racunati su kompeticijski indeksi (Hegyijev kompeticijski indeks, Weberov visinski kompeticijski indeks, te Weberov dinamicki kompeticijski indeks za svaku godinu od 1980-2000. što je bilo moguce zahvaljujuci podacima o širinama godova za navedeno razdoblje. Kumulativne krivulje dinamickog kompeticijskog indeksa su klasterirane kako bi se dobile grupe stabala koje su kroz promatrano razdoblje imale slicne obrasce rasta i razvoja s obzirom na njihovu razinu i trend kompeticijskog utjecaja. Na temelju rezultirajucih dendrograma razlucene su grupe stabala sa slicnom kompetitivnom dinamikom. Regresijskom analizom utjecaja pojedinih elemenata strukture na debljinski prirast dobiveni su modeli s koeficijentima determinacije do 47, 9%. Regresijske jednadžbe ovisnosti debljinskog prirasta o pojedinim elementima strukture pomoci ce u predikciji razvoja stabla i sastojine. Istraživanje je pokazalo mogucnosti primjene i nacine interpretacije indeksa strukture sastojine i kompeticijskih indeksa individualnih stabala kao dodatnih pokazatelja strukture koji pomažu u kvantifikaciji stanja i komparaciji sastojina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
024-0242049-2106 - Rast i razvoj šuma u različitim ekološkim i gospodarskim uvjetima (Benko, Miroslav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski šumarski institut, Jastrebarsko
Profili:
Jura Čavlović
(mentor)