Pregled bibliografske jedinice broj: 565513
Arhitektura i disjunkcija ili filozofija prostora Bernarda Tschumija
Arhitektura i disjunkcija ili filozofija prostora Bernarda Tschumija // Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, 43 (2005), 170 (4); 986-993 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 565513 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhitektura i disjunkcija ili filozofija prostora Bernarda Tschumija
(Architecture and disjunctions: Bernardo Tschumi's philosophy of space)
Autori
Labus, Mladen
Izvornik
Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja (0038-0326) 43
(2005), 170 (4);
986-993
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
filozofija prostora; društvo; urbanizam; post-modernitet; disjunkcija; subjekt arhitekture
(philosophy of space; society; town planning; post-modernism; subject of architecture)
Sažetak
U suvremenom društvu, po definiciji nestabilnome iz svoga povijesnog sklopa, i arhitektura je nestabilna, neizvjesna i nepredvidljiva: disjunkcija postaje njezin prostor slobode. Samo u istodobnom mišljenju i prostora i događaja, suvremena arhitektura može odgovoriti svojoj zadaći: stvaralačka produkcija društvene prakse-kulture, njezin je konstitutivni opseg urbanih dimenzija, što znači opseg svakodnevnog života. Međutim, svoju novu ulogu arhitektura može ispuniti samo transgrediranjem tradicionalnog pojma ˝stabilne arhitekture ili neke druge institucionalnosti˝. Načelna razlika između arhitekture i urbanizma spram ostalih umjetničkih izraza: arhitektura (kao subjekt) daje i prima značenja. Ona je živi epistemologijski medij prostora kao cjeline urbanog života. Time se pokazuje da arhitektura nije samo (empiristički) jezik reprezentacije, nego je određena unutarnjom logikom samouspostavljanja, što se demonstrira u njezinoj nesigurnoj i dinamičkoj naravi:tek po tome ona može biti stvaralački produktivna. Živeći ovaj paradoks, arhitektura ima mogućnost transgresije, samoprevladavanja, što znači održavanja vlastitoga ontološkog, epistemološkoga, društvenog i kulturnog digniteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija