Naslov
Krapina, castrum i trgovište, rukopis
(Krapina, Castrum and Market Town)

Autori
Vučetić, Ratko

Izvornik
Stari grad Krapina

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, rukopis

Godina
1999

Ključne riječi
castrum; podgrađe; gradske utvrde
(castel; suburb; city walls)

Sažetak
Među srednjovjekovnim gradovima kontinentalne Hrvatske Krapina se ističe najjasnijim i najbolje sačuvanim odnosom burga i podgrađa. Krapinski burg nastao je oko spilje na brežuljku ponad lijeve obale Krapinčice, kao županijska utvrda. Prema arheološkim istraživanjima na tom platou sa špiljom nalazilo se i predpovijesno naselje. U 12. stoljeću kada se Krapina prvi put spominje u povijesnim dokumentima, na prostoru Hrvatsko-ugarskog kraljevstva u srednjovjekovnoj Slavoniji izgrađuje se sustav castruma, izgradnjom novih utvrda, no ujedno i nastavljajući se na slavenske refugiume. Kraljevstvo je organizirano u Županije kao upravne jedinice sa castrumom kao središtem. Takva prostorna organizacija posljedica je kolonizacijskih procesa koji kulminiraju osnivanjem gradskih naselja uz burgove u 12. i 13. stoljeću. U tom razdoblju formira se krapinski burg i njegovo podgrađe, na uskom pojasu zelenila kao izduženo cestovno naselje, određeno konfiguracijom terena. Prvobitno podgrađe zbog povoljnijih uvjeta formira se uz put samo s jedne njegove strane, podno utvrde. Takav smještaj uvjetovao je kratke parcele koje završavaju podno stijene u kojoj su bušene spilje korištene kao gospodarski prostori. Kada Krapina u 14. stoljeću postaje kraljevsko poveljno trgovišće, omogućen je njezin slobodniji razvoj neovisan od burga, iako je sudska vlast i dalje podijeljena između uprave trgovišća i kaštelana burga. Kulminaciju srednjovjekovnog urbanog razvoja Krapina dostiže u 15. stoljeću, kada se podgrađe širi s obje strane puta formirajući u svom središtu bubrežasto proširenje koje ima funkciju trga. U ovom stoljeću grad se širi i na desnu obalu Krapinčice, izgradnjom novog castruma i hospitala s kapelom Sv. Katarine. Kada se zbog turske opasnosti krajem 15. stoljeća grad zaštićuje zidinama, stvoren je i danas prepoznatljivi prostorni odnos naselja i utvrde. Dimenzije burga preklapaju se sa dimenzijama naselja, čije se zidine nastavljaju na one burga, čineći jedinstvenu cjelinu. U ovom razdoblju možemo govoriti o dva horizonta, višem feudalno-sakralnom na pobrđu i onom naselja u kotlini uz obalu Krapinčice. Fizička i funkcionalna povezanost podgrađa i burga očituje se u dimenzijama naselja i utvrde, povezanim zajedničkim obrambenim sustavom, koji proizlazi iz konfiguracije terena. Tijekom 16. stoljeća Krapina se širi prema jugu, izlazeći iz okvira burga, koji tijekom 17. i 18. stoljeća gubi svoju funkciju. Proces napuštanja burgova i izgradnje dvoraca kao novih sjedišta feudalaca u nizinama kulminira u Krapini u 18. stoljeću, nakon snažnog potresa. Izgradnjom Keglevićeve palače podno burga, na njegovom spoju s podgrađem, burg se prestaje spominjati u povijesnim ispravama i postaje kamenolom od čijeg materijala se izgrađuju nove kuće u Krapini. Tada grad preuzima funkcije burga, koji se postupno razgrađuje, da bi prelaskom u vlasništvo grada 1919. postao gradsko šetalište. Renesansni palas, posljednja sačuvana zgrada nekadašnjeg kompleksa, sa zapuštenim i zaraslim zidinama mijenjao je, u drugoj polovici 20. stoljeća, namjenu od gostionice i muzeja do radio-stanice, postupno izgubivši vezu s gradom s kojim je u povijesti činuo cjelinu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA