Pregled bibliografske jedinice broj: 565497
Utjecaj vanjskih šokova i fiskalne (ne)discipline na makroekonomsku stabilnost: slučaj Hrvatske
Utjecaj vanjskih šokova i fiskalne (ne)discipline na makroekonomsku stabilnost: slučaj Hrvatske // Zbornik radova (Sveučilište u Mostaru. Ekonomski fakultet), XVII (2011), 129-150 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 565497 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj vanjskih šokova i fiskalne (ne)discipline na makroekonomsku stabilnost: slučaj Hrvatske
(Influence of External Shocks and Fiscal Discipline on Macroeconomic Stability: Case of Croatia)
Autori
Kordić, Gordana ; Mihelja Žaja, Maja
Izvornik
Zbornik radova (Sveučilište u Mostaru. Ekonomski fakultet) (1840-3255) XVII
(2011);
129-150
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
monetarna politika; fiskalna politika; fiskalna (ne)disciplina; fiskalna pravila; Hrvatska
(monetary policy; fiscal policy; fiscal discipline; fiscal rules; Croatia)
Sažetak
Financijska kriza je, kao i u ostatku svijeta, i u Hrvatskoj ukazala na niz problema monetarne i fiskalne politike koji traže rješenje kako bi se ublažili udari krize i gospodarstvo ponovno započelo svoj uzlazni ciklus. I dok je u Hrvatskoj monetarna politika ostala stabilna te je, otpuštanjem dijelova ranije prikupljene likvidnosti u sustav, pomogla u obrani od prvog udara krize, značajni problemi javili su se u fiskalnom sektoru. Obzirom na restriktivnost monetarne politike te ograničenja koja se pred nju stavljaju zbog visoke stope euroizacije sustava, porezna i proračunska politika u prethodnom razdoblju imale su značajno snažniji utjecaj na makroekonomsku stabilnost. Obzirom su se tijekom ranijeg razdoblja obilato koristili vanjski izvori zaduživanja prelijevanjem krize i pogoršanjem percepcije rizika, a time i uvjeta kreditiranja, pokazala se krhkost postojećeg sustava. Monetarna politika je određena čvrstom tečajnom politikom te visokom euroizacijom gospodarstva, ali i činjenicom kako je, trenutkom završetka pregovora, ulazak Hrvatske u Europsku Uniju sada sasvim izvjestan na kratak rok. Jasno je kako buduća proračunska politika mora biti opreznija, a sam proračun štedljiviji, uz što manje rebalansa i s tendencijom ka ostvarenju ravnoteže. U kontekstu poboljšanja discipline započelo se s primjenom fiskalnih pravila, mehanizama (u pravilu zakonski definiranih) koji su se pokazali dobrim instrumentom za stabiliziranje fiskalnih kretanja. U radu se prikazuju i analiziraju monetarna politika te porezna i proračunska kretanja s posebnim naglaskom na vrlo turbulentnu 2009. godinu te ostatak razdoblja do polovice 2011. Analiziraju se također i prednosti i nedostaci uvođenja fiskalnog pravila te se daju prijedlozi za buduću hrvatsku politiku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- EconLit
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- EconLit
- Journal of Economic Literature
- EBSCO