Pregled bibliografske jedinice broj: 564951
Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenjača : Memento nestaloj tradicijskoj baštini
Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenjača : Memento nestaloj tradicijskoj baštini // Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij 'Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti' : Knjiga sažetaka / Muhoberac, Mira (ur.).
Dubrovnik: Folklorni ansambl Linđo, 2011. str. 52-52 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 564951 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Arhitektura dalmatinskih i primorskih vjetrenjača
: Memento nestaloj tradicijskoj baštini
(Architecture of Windmills in Dalmatia and Primorje
: Memento of Missing Traditional Heritage)
Autori
Karač, Zlatko ; Žunić, Alen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij 'Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti' : Knjiga sažetaka
/ Muhoberac, Mira - Dubrovnik : Folklorni ansambl Linđo, 2011, 52-52
ISBN
978-953-56971-0-7
Skup
Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij 'Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti'
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 11.12.2011. - 13.12.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
vjetrenjača ; tradicijska arhitektura ; mlin
(windmill ; traditional architecture ; mill)
Sažetak
Među tipovima naših tradicijskih mlinova najslabije sačuvana i neistražena skupina su vjetrenjače. Najviše ih je bilo u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez vodotoka. Inventarizacija je pokazala je da je u Hrvatskoj postojalo čak oko 600 vjetrenjača! Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom strojnih mlinova pa danas kod nas ne postoji niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom. Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek ostaci njihovih zidanih kružnih 'kula', uglavnom u ruševnom stanju ili u sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj). Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu, na otocima Silbi, Olibu i Ošljaku, na otoku Braču u Sutivanu, Postirama, Bolu i Dračevici, u Hvaru i Starom Gradu, kod Malog Lošinja, u Rogoznici, u Kuli Norinskoj, u Radošiću kod Lećevice, ponad Lastova, a spominju se ili su na fotografijama dokumentirane vjetrenjače na Korčuli, Cresu, u Puntu i Malinskoj na Krku, Kastvu, Metkoviću, Zadru, na otočiću Bapcu…
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
054-0543089-2967 - Urbanističko i pejsažno naslijeđe Hrvatske kao dio europske kulture (Obad-Šćitaroci, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb
