Pregled bibliografske jedinice broj: 564698
Kognitivne strategije pri rješavanju nerješivog problema
Kognitivne strategije pri rješavanju nerješivog problema // 18. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Program i sažeci prioćenja / Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana (ur.).
Zagreb: Školska knjiga, 2007. str. 140-140 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 564698 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kognitivne strategije pri rješavanju nerješivog problema
(Cognitive strategies to solve unsolvable problem)
Autori
Valerjev, Pavle
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa - Program i sažeci prioćenja
/ Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana - Zagreb : Školska knjiga, 2007, 140-140
ISBN
978-953-175-302-9
Skup
18. Dani Ramira i Zorana Bujasa
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2007. - 15.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
rješavanje problema; kognitivne strategije; metarazinski skokovi; nerješivi problemi; metoda glasnog mišljenja; analiza protokola
(problem solving; cognitive strategies; metarazinski leaps; unsolvable problems; thinking aloud method; protocol analysis)
Sažetak
Kognicija je, prema kompjutacijskoj hipotezi o umu, podložna ograničenjima kompjutacije koja se mogu prikazati kroz paradokse i nerješive probleme. Ipak, nerješivi problem je svladan ukoliko se dokaže njegova nerješivost što je moguće ako ih se analizira izvan sustava određenim pravilima problema. Takav pomak u rasuđivanju pri rješavanju problema nazivamo metarazinski skok. Ljudski rješavači problema kadri su činiti metarazinske skokove što bi mogla biti ključna strategija za rješavanje nerješivih problema. Cilj istraživanja je otkrivanje načina na koji ljudi rješavaju nerješiv problem, odnosno kojim se globalnim i lokalnim strategijama pri tome služe. Skupina rješavača (N = 10) je rješavala nerješivi MU problem (Hofstadter, 1979) kao i njegovu rješivu verziju. Korištena je tehnika glasnog mišljenja s retrospektivnim izvješćima. Izvješća rješavača su transkribirana, segmentirana i kodirana prema sustavu od 16 kodirajućih kategorija koje ujedno predstavljaju lokalne strategije. Na temelju protokola su određene dominantne globalne strategije, a za lokalne strategije su izračunati relativni brojčani i vremenski udjeli. Razlike u redoslijedu rješavanja nerješivih i rješivih problema nisu pokazale značajne razlike u uspješnosti zbog neočekivanog negativnog transfera jedne verzije problema na drugu. Jedan problem bi postavio problemski set za drugi problem. Drugi parametri (npr., trajanje rješavanja, broj kodova i koraka) pokazuju veću uspješnost za rješavanje rješive verzije. Kod nerješive verzije značajniji su udjeli lokalnih strategija traženja operatora i evaluacija, a kod rješive primjena pravila i namjera. Uspješni rješavači nerješivih problema znatno češće koriste globalne strategije poput uspona na brijeg i analize sredstva i cilja, čine manji broj koraka i imaju manji indeks ponavljanja. Također, uspješni rješavači znatno češće čine metarazinske skokove kojima rasuđuju o problemu dok su neuspješni rješavači zaokupljeni primjenom pravila.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
