Pregled bibliografske jedinice broj: 564658
Uloga umjetne inteligencije u istraživanju uma: povijest i perspektiva
Uloga umjetne inteligencije u istraživanju uma: povijest i perspektiva // Mozak i um - Trajni izazov čovjeku / Žebec, Mislav-Stjepan ; Sabol, Gabrijela ; Šakić, Marija ; Kotrla Topić, Marija (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2006. str. 105-122
CROSBI ID: 564658 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga umjetne inteligencije u istraživanju uma: povijest i perspektiva
(The role of the artificial intelligence in mind research: history and perspective)
Autori
Valerjev, Pavle
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni
Knjiga
Mozak i um - Trajni izazov čovjeku
Urednik/ci
Žebec, Mislav-Stjepan ; Sabol, Gabrijela ; Šakić, Marija ; Kotrla Topić, Marija
Izdavač
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Grad
Zagreb
Godina
2006
Raspon stranica
105-122
ISBN
953-6666-37-5
Ključne riječi
kognitivna znanost, umjetna intelihencija, kognitivno modeliranje, kognitivna arhitektura
(cognitive science, artificial intelligence, cognitive modeling, cognitive architecture)
Sažetak
Svrha ovog teksta jest da pruži sažet uvod u granu računalne i kognitivne znanosti koju nazivamo umjetna inteligencija. U početku se već ukazuje na problematičnost definicije te raznolikost ciljeva i smjernica istraživanja koja su pokrivena nazivom umjetna inteligencija. Nadalje, ukratko je opisana njena povijest, trenutno stanje slučaja kao i ono što od nje možemo očekivati u bliskoj budućnosti. U cijelom tekstu naglasak je postavljen na onaj aspekt umjetne inteligencije koji je sastavni dio kognitivne znanosti – znanosti o inteligentnim sustavima. Takva primjena umjetne inteligencije naziva se kognitivno modeliranje i ima za zadatak razvoj takvih sustava koji simuliraju određeni aspekt kognicije na način na koji on funkcionira u prirodnom kognitivnom sustavu – najčešće ljudskom. Opisana su dva temeljna pristupa u kognitivnom modeliranju – simbolizam i konekcionizam i prikazani su adekvatni primjeri takvih arhitektura. Konačno, umjetna inteligencija je problematizirana s filozofskih gledišta navođenjem glavnih kritika i nedostataka upućenih mogućnosti stvaranja "mislećih strojeva" te iz socijalnog, pravnog i etičkog gledišta pri razmatranju mogućnosti što bi pojava "pravih" umjetnih inteligentnih bića mogla napraviti društvu budućnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Računarstvo, Psihologija
