Pregled bibliografske jedinice broj: 564367
Fokus kvantifikatora i vjerojatnosnih izraza u hrvatskom jeziku
Fokus kvantifikatora i vjerojatnosnih izraza u hrvatskom jeziku // Riječki dani eksperimentalne psihologije - sažeci priopćenja / Domijan, Dražen ; Bajšanski, Igor ; Maliković, Marko (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011. str. 12-12 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 564367 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fokus kvantifikatora i vjerojatnosnih izraza u hrvatskom jeziku
(The focus of the quantifiers and probability expressions in Croatian language)
Autori
Bajšanski, Igor ; Valerjev, Pavle
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Riječki dani eksperimentalne psihologije - sažeci priopćenja
/ Domijan, Dražen ; Bajšanski, Igor ; Maliković, Marko - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2011, 12-12
ISBN
978-953-6104-88-8
Skup
Riječki dani eksperimentalne psihologije - REPSI
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.09.2011. - 24.09.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kvantifikatori; vjerojatnosni izrazi; subjektivna vjerojatnost; efekt fokusa kvantifikatora; referentni skup
(quantifiers; probabilistic expressions; the subjective probability; the quantifier focus effect; a set of reference)
Sažetak
Različiti kvantifikatori u prirodnom jeziku i različiti vjerojatnosni izrazi koriste se za izražavanje informacija o količini, učestalosti i subjektivnoj vjerojatnosti. U velikom je broju psihologijskih istraživanja ispitivano subjektivno značenje takvih izraza, kao i kontekstualne i individualne razlike u njihovoj interpretaciji (npr. Borges i Sawyers, 1974 ; Holyoak i Glass, 1978 ; Budescu i Wallsten, 1995). Međutim, novija istraživanja pokazuju da kvantifikatori i vjerojatnosni izrazi imaju i dodatna komunikacijska svojstva, poznata kao fokus kvantifikatora (Sanford, Dawydiak i Moxey, 2007) i usmjerenost verbalnih vjerojatnosnih izraza (Teigen i Brun, 2003). Kvantifikatori i vjerojatnosni izrazi razlikuju se s obzirom na svojstvo fokusa - usmjeravanja pažnje na različite aspekte opisane situacije (Sanford, Dawydiak i Moxey, 2007 ; Teigen i Brun, 2003). Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati ta svojstva kod kvantifikatora i vjerojatnosnih izraza u hrvatskom jeziku. Provodena su dva eksperimenta u kojima je korišten zadatak pisanja nastavka rečenica. U prvome je eksperimentu sudjelovalo 83 ispitanika. Ispitan je efekt fokusa s 3 kvantifikatora: „puno“, „malo“ i „nekoliko“. Ispitanicima je prezentirano 18 rečenica, a u svakoj je bio prisutan jedan od tri kvantifikatora. Manipulirana je i vrsta nastavka rečenice: u jednoj je grupi od ispitanika traženo da nadopune rečenicu koja započinje sa zamjenicom „oni“, a u drugoj da napišu objašnjenje prezentirane rečenice. Producirani nastavci rečenica kategorizirani su s obzirom na skup na koji referiraju – na pozitivan ili komplementarni skup. Rezultati su pokazali jasan efekt fokusa kvantifikatora (F(2, 162)=447.34, p<0.001): rečenice su pozitivnim kvantifikatorima („puno“, „nekoliko“) nastavljane su s referiranjem na pozitivan skup, a rečenice s negativnim kvantifikatorima („malo“) s referiranjem na komplementarni skup. Dobiven je i značajan efekt vrste nastavka (F(1, 81)=26.53, p<0.001), kao i značajna interakcija fokusa kvantifaktora i vrste nastavka (F(2, 162)=21.33, p<0.001): ispitanici su naveli više nastavaka koji referiraju na negativan skup kod pisanja objašnjenja nego kod pisanja nastavaka rečenice koja započinje sa zamjenicom. U drugome je eksperimentu sudjelovalo 111 ispitanika. Ispitan je efekt fokusa kod vjerojatnosnih izraza „postoji mogućnost“, „postoji šansa“, „nije sigurno“ i „upitno“. Ispitanicima je prezentirano 16 rečenica, a u svakoj je bio prisutan jedan od četiri vjerojatnosna izraza. Iako je u predispitivanju utvrđeno da ova četiri izraza imaju slična kvantitativna obilježja, rezultati eksperimenta pokazuju efekt fokusa vjerojatnosnih izraza (F(3, 330)=1245.6, p<0.001): rečenice s izrazima „postoji šansa“ i „postoji mogućnost“ nastavljane su s referiranjem na ciljni događaj, dok su rečenice s izrazima „nije sigurno“ i „upitno“ nastavljane s referiranjem na suprotni događaj.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Sveučilište u Zadru