Naslov
Prvi rezultati istraživanja šumskih šteta koje čini smeđi medvjed (Ursus arctos) u šumama obične jele (Abies alba) u Hrvatskoj
(Initial Results of Research into Brown Bear Timber Damage (Ursus arctos) in Silver Fir (Abies alba) Forests in Croatia)

Autori
Krapinec, Krešimir ; Majnarić, Dario ; Jovanović, Davor ; Kovač, Igor ; Medarić, Ivica

Izvornik
Croatian Journal of Forest Engineering (1845-5719) 32 (2011), 1; 259-269

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
smeđi medvjed; Ursus arctos; guljenje kore; obična jela; Abies alba
(Brown bear; Ursus arctos; debarking; silver fir; Abies alba;)

Sažetak
U radu je analizirana inventura stabala kojima je smeđi medvjed ogulio koru. Primjerne su plohe osnovane u mješovitim bukovo-jelovim šumama gorskoga dijela zapadne Hrvatske, u kojima su i nastajale takve štete. Način oštećivanja stabala sličan je onomu što ga crni medvjed čini u Sjevernoj Americi (Ursus americanus) i Japanu (Ursus thibetanus japonicus) pase zaključuje kako nije riječ o oštećenjima stabala koje smeđi medvjed radi zbog označivanja teritorija. Oštećenja nastaju guljenjem kore s debla, a na deblu i unutrašnjem dijelu (floem) kore vide se otisci zuba. Kora je s oštećenih stabala razbacana oko njih. Smeđi je medvjed gotovo isključivo oštećivao stabla obične jele (Abies alba) ve};ih prsnih promjera u raznodobnim sastojinama (raspon debljinskih stupnjeva oštećenih stabala kreće se od 22, 5 do 77, 5 cm ; s kulminacijom u debljinskom stupnju 42, 5 cm). Distribucija ukupnoga broja stabala te broja jelovih stabala na primjernim plohama pokazivala je vrlo visoko uklapanje u teoretsku distribuciju (Liocourtova krivulja) tipičnu za bukovo-jelovu sastojinu (R2 = 0, 9629 ; p < 0, 0001 ; respektivno R2= 0, 93284 ; p < 0, 0001), a stabla koja je oštetio medvjed glede distribucije prsnih promjera pokazuju tipičnu Gaussovu distribuciju (X2= 4, 93076 ; p = 0, 5572). Pri tome je medvjed birao deblja jelova stabla na primjernoj plohi (Kruskal-Wallisov test X2 = 139, 5987 ; p = 0, 001), odnosno najve};i indeks preferabilnosti (prijemljivost za štete) imaju stabla prsnoga promjera 57, 5 cm. Analiza kemijskoga sastava jelove kore (weendska analiza /Weende Analysis/) pokazala je kako je količina sirovoga pepela (minerala), bjelančevina, NET-a, kalcija i fosfora u jelovoj kori ve};a na lokalitetu gdje su štete bile veće. Budući da o toj problematici do sada postoji više teorija, od koje su najvjerojatnije prekapacitiranost prostora, izlaganje animalne hrane, povećana gustoća brloga te struktura sastojine, spomenutu problematiku treba još detaljnije istražiti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA