Pregled bibliografske jedinice broj: 564175
Colossus Marianus i javna kamena skulptura u Varaždinu u XVII. i XVIII. stoljeću
Colossus Marianus i javna kamena skulptura u Varaždinu u XVII. i XVIII. stoljeću // 800 godina Slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. - 2009. / Šicl, Miroslav ; Kaštela, Slobodan (ur.).
Varaždin: Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, 2009. str. 725-744
CROSBI ID: 564175 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Colossus Marianus i javna kamena skulptura u
Varaždinu u XVII. i XVIII. stoljeću
(Colossus Marianus and public stone sculpture in
Varaždin in the 17th and 18th century)
Autori
Ožanić, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
800 godina Slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209. - 2009.
Urednik/ci
Šicl, Miroslav ; Kaštela, Slobodan
Izdavač
Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu
Grad
Varaždin
Godina
2009
Raspon stranica
725-744
ISBN
978-953-154-851-9
Ključne riječi
kamena javna skulptura, Varaždin, XVII. i XVIII. stoljeće, Colossus Marianus, Isusovci, Gašpar Drašković
(public stone sculptures, Varaždin, 17th and 18th century, Colossus Marianus, Jesuit order, Gašpar Drašković)
Sažetak
U protokolu kanonske vizitacije iz 1808. godine popisano je 19 kamenih javnih skulptura/pilova na prostoru grada Varaždina, od kojih su njih desetak ostali danas sačuvani, bilo na svojim izvornim lokacijama, bilo smješteni u lapidariju Gradskog muzeja Varaždin. Posebna pozornost u članku posvećena je jedinoj kamenoj skulpturi smještenoj unutar gradskih zidina – Colossus Marianus – podignute zaslugom grofa Gašpara Draškovića ispred isusovačke crkve Uznesenja Marijinog oko sredine XVII. stoljeća, a danas pohranjene u lapidariju Gradskog muzeja Varaždin. Iako je do sredine XVIII. stoljeća predstavljala jednu od najmonumentalnijih kamenih skulptura Hrvatske (po umjetničkoj kvaliteti, impresivnim dimenzijama ali i snažnoj kultnoj ulozi), ukidanjem isusovačkog reda zamire i njena aktivna uloga u svakodnevnom vjerskom životu grada, te je 1842. godine uklonjena zbog „prometnih razloga“. Gusta koncentracija brojnih pilova koji su okruživali Varaždin poput obrambenog prstena kamenih vertikala protiv zala i nesreća predstavlja usamljen primjer na području Hrvatske. Postavljeni na istaknutim položajima (raskrižja putova, mostovi, trgovi) te skladno uklopljeni u zajednički prostor urbanog tkiva, javni svetački kipovi nose jasnu poslijetridentsku poruku u duhu katoličke obnove. Ostali pilovi poput skulpture Bogorodice Sućutne, Sv. Ivana Krstitelja ili Bezgrješnog začeća opstali su unatoč urbanističkim intervencijama te i danas oblikuju jedinstvenu sliku grada Varaždina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
