Naslov
Ženska autobiografija u Rusiji: Modeli osobnog i javnog
(Women's Autobiography in Russia: Models of Private and Public)

Autori
Vidić, Adrijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.11

Godina
2011

Stranica
253

Mentor
Matek Šmit, Zdenka

Ključne riječi
ruska ženska autobiografija; autobiografska teorija; feministički pristup; esencijalizam; osobno i javno; alternativne sfere javnosti; odnosnost; samopredstavljanje; adresat; mitologizacija
(Russian women's autobiography; autobiographical theory; feminist approach; essentialism; private and public; alternative public spheres; relationality; self-representation; addressee; mythologization)

Sažetak
Suvremena istraživanja autobiografije su od sredine prošlog stoljeća bila usmjerena protiv opće pozicije marginalnosti žanra koja mu je pripadala i u književnosti i u znanosti o književnosti. Etapno su mijenjala naglasak izučavanja po glavnim sastavnicama, bilo da je riječ o životu koji se tematizira, o autorskom jastvu ili o činu pisanja. Prije tridesetak godina ekstenzivno započinje razvoj feminističkog pristupa zasebno marginaliziranoj ženskoj autobiografiji, a ubrzo, isključivo na Zapadu, započinje i feminističko čitanje autobiografija ruskih autorica. Kraj Sovjetskog Saveza označava početak sporog i otporu podložnog prodora uvoznog feminizma u mladu demokraciju i rusku znanost o književnosti, a usporedo započinje polemika o opravdanosti primjene zapadne metodologije na rusku književnost. Autobiografija kao žanr sastavljen od imanentno osobnog materijala koji se činom ispisivanja javno reproducira, postaje zanimljiva i upravo s tog aspekta. U slučaju ženske autobiografije se ovo prije svega odnosi na potrebu za preispitivanjem dostupnosti sferi javnosti, koja nikako nije univerzalna niti strogo binarna, a zatim na osobita narativna rješenja kojima se autobiografski čin odvija naspram ovih, često normiranih odrednica. Budući da je autobiografija oduvijek bila izrazito ovisna o nizu čimbenika povijesno-kulturalnog konteksta, poznaje i prilagodbene oblike alternativnih sfera javnosti, koje su za određeno vrijeme ili za određene skupine žena ujedno predstavljale jedine dostupne. Pomnim smo čitanjem pet neesencijalistički odabranih tekstova skrenuli pozornost na strategije putem kojih autorice daju javni značaj osobnim životnim pričama i koje, poput odnosnosti, dvostrukosti samoprikazivanja ili oblikovanja teksta prema adresatu, ne predstavljaju isključivu osobitost ruskih tekstova, ali zahtijevaju tumačenje osjetljivo na poznavanje općeg i individualnog konteksta autorice. Temu dodatnih varijanti javnog jastva koje tekstovi posljedično proizvode smo proširili ispitivanjem njihovih naknadnih upotreba u različite svrhe. Rezultati ovog čitanja nužno su valjani isključivo za analizirane tekstove, ali i temeljno uklopivi u sustavno čitanje osobnog i javnog koje ruskoj ženskoj autobiografiji tek predstoji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA