Naslov
Neke kvartarološke i arheološke implikacije fluktuacije vodostaja Save u Zagrebu
(Some Quartarologic and Archaeologic Implictions in Water Level Fluctuations of the Sava River in Zagreb, Croatia)

Autori
Šegota, Tomislav

Izvornik
Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Prirodne znanosti (1330-6413) 21 (1986); 289-322

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vodostaj; Sava; holocen; Savska potolina; arheološki spomenici
(water level; Sava River; Sava River depression; archaeological monuments)

Sažetak
Utvrđeno je da je u zapadnom dijelu zagrebačkog područja oko toka Save u holocenu došlo do smjenjivanja razdoblja pretežno erodiranja s razdobljima pretežno akumuliranja materijala, što se odrazilo u postanku dviju aluvijalnih terasa i recentne naplavne ravni. U istočnom dijelu naglim širenjem ravnice povremenim se poplavama savsko korito izdiže, pa ona teče po prirodnom nasipu, 3-4 m višem od susjedne ravnice na istoku i zapadu, gdje dolazi do zamočvarivanja. Taj je "nasip" star 3300-4400 godina. Na geološke procese i tok Save bitno su utjecali vertikalni tektonski pokreti, odnosno spuštanje Savske potoline kao cjeline. Ako je to spuštanje nastavak mnogo starije supsidencije, onda je u području Resnika pliocensko-kvartarno spuštanje iznosilo oko 1500 m. Ovisno o udaljenosti od Save arheološki (rimski) spomenici mogu se podijeliti u dvije skupine: a) oni koji su bili izvan dohvata visokih voda i b) oni koji su povremeno bili zatrpavani pretežno finijim materijalom. Pokazalo se da je rimsko groblje u Stenjevcu bilo na ravni već 2500 godina neugroženoj od poplava Save, dok su rimski ostaci u Držićevoj ulici, u Andautoniji i u Sisku zatrpani savskim nanosima debelima oko 1-1, 5 m.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA