Naslov
Floristička raznolikost Baških Oštarija
(Floristical diversity of Baške Oštarije)

Autori
Brkljačić, Ana ; Franjić, Jozo ; Škvorc, Željko ; Krstonošić, Daniel ; Šikić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
3. Hrvatski botanički kongres s međunarodnim sudjelovanjem : knjiga sažetaka = 3rd Croatian Botanical Congress with International Participation : book of abstracts / Jasprica, Nenad ; Pandža, Marija ; Milović, Milenko - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2010, 52-53

ISBN
9789539977434

Skup
Hrvatski botanički kongres (3 ; 2010)

Mjesto i datum
Murter, Hrvatska, 24.09.2010. - 26.09.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
floristička; raznolikost; Baške Ošterije; livade
(floristical; diverity; Baške Oštarije; meadow)

Sažetak
Baške Oštarije su jedan od najatraktivnijih cestovnih prijelaza u vršnom dijelu Velebita. Područje su izravnoga dodira submediteranske i planinske klime. Izložene su čestim i snažnim udarima bure, a zbog miješanja različito zagrijanih zračnih masa imaju veliki broj dana s maglom. Posebnost i izuzetna vrijednost Oštarijskoga polja je da kroz njega protječe potok Ljubica. Zbog toga istočni dio Oštarijskoga polja čine vlažne gorske livade i košanice, te niski ili prijelazni cretovi. Vlažne livade uz potok Ljubica i cret uz isti prepoznati su i kao važna područja za divlje svojte i stanišne tipove u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži (potencijalna Natura 2000 područja) unutar granica zaštićenoga područja Parka prirode Velebit. U Baškim Oštarijama su pronađena staništa vrste Pulsatilla grandis Wender., koja se nalazi na listi Dodatka I. Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore. Sjevernu i južnu stranu Oštarijskoga polja pokriva primorska bukova šuma (Seslerio autumnali-Fagetum M. Wraber ex Borhidi 1963) koja se s okolnih obronaka spušta sve do livada u zaravni. Zapadni, prošireni dio Oštarijskoga polja, tvore suhe livade i krški manje ili više kamenjarski travnjaci šaša crljenka i bodljikave zečine (Carici humili-Centaureetum ruprstris Ht. 1931) ili pak sveze dlakave murave (Scorzonerion villosae H-ić 1949). Južne strane kamenih glavica Badnja i Basače prelaze u stjenovite kamenjare i primorska točila. Ovaj rad je obuhvatio uzorkovanje koje se sastojalo od terenskih istraživanja na geokodiranim lokalitetima i površinama MTB 64 osnovnih polja za kartiranje flore. Terenske aktivnosti su provedene i provode se u razdoblju 2008-2010. godine u svim dijelovima vegetacijske sezone i na svim tipovima staništa. Biljni materijal se herbarizira, determinira i nomenklaturno usklađuje prema NIKOLIĆ (2008), a alohtona flora prema RICHARDSON et al. (2000) i PYŠEK et al. (2004) i Flora Croatica Database. Zabilježena je značajna brojnost vrsta iz porodica – Fagaceae, Orchidaceae, Ranunculaceae, Rosaceae, Apiaceae, Oleaceae, Caryophyllaceae, Gentianaceae, Boraginaceae, Lamiaceae), Brassicaceae, Solanaceae, Plantaginaceae, Caprifoliaceae, Fabaceae, Asteraceae, Liliaceae, Poaceae, Typhaceae, Cyperaceae.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA