Naslov
Ideje i djelovanje. Ogledi o kulturnim promjenama i razvoju
(Ideas and action. Essays on Cultural Changes and Development)

Autori
Kalanj, Rade

Ostali urednici
Cifrić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Hrvatsko sociološko društvo ; Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2000

Stranica
253

ISBN
953-6552-33-7

Ključne riječi
civilizacija; djelovanje; globalizacija; kultura; kulturne promjene; moć; pismenost; razvoj; sociologija kulture
(action; civilization; culture; cultural changes; development; globalisation; literacy; power; sociology of culture)

Sažetak
Knjiga je nastala kao rezultat rada na projektu Sociokulturni i modernizacijski procesi u Hrvatskoj, koji se realizira u Zavodu za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ona je usredotočena na probleme kulturnih promjena kao pretpostavku i ogledalo razvoja. Ona analizira određene ideje kulture u modernoj sociologiji i drugim socijalnim znanostima kao temelj za razumijevanje i vrednovanje razvoja. Taj je pristup sukladan najnovijim trendovima u sociologiji kulture i razvojnim studijama. Knjiga sadrži deset poglavlja. Poglavlje Pismenost i djelovanje bavi se problemom pismenosti i njegove kompleksnosti u doba narastanja informacijskog i komunikacijkog simbolizma. U tom se kontekstu eksplicira pojam i važnost ekološke pismenosti. Poglavlje Kultura i moć bavi se analizom suvremenih pristupa problemima kulture. U najnovijem razdoblju, od ranih sedamdesetih godina, dominantno mjesto zauzima sociološko-politološki pristup koji je odigrao inovativnu ulogu u sociologiji kulture. Njegova se specifičnost sastoji u tome da kulturne procese proučava unutar relacije znanja i moći. Poglavlje Globalizacija, civilizacija i moć problematizira civilizaciju u sklopu globalizacijskih procesa. Globalizacijski proces zadobija oblik novog totaliteta nepostojanog i konfliktnog karaktera, u kojemu se iznova otvaraju mnoga stara, velika i mala pitanja sociološke znanosti. Time je otvorena i nova rasprava o velikoj temi civilizacije. Poglavlje Kultura razvoja obrađuje problem kulture razvoja u novom ključu, to jest nakon triju intervencija u razumijevanje razvoja koje su se dogodile posljednja dva desetljeća. Riječ je o kulturnoj, ekološkoj i političkoj intervenciji. No kultura je postala glavnim interpretativnim i integrativnim okvirom razumijevanja razvoja i kompleksnih faktora koji utječu na razvoj. Poglavlje Država i kultura propituje državu i kulturu kao ključni, iako zanemareni problem u suvremenim pristupima tematici razvoja. Kulturna je dimenzija uvedena u rasprave o razvoju kao izraz nadilaženja ekonomizma. Gledana iz te perspektive, država nema samo ekonomsku nego i kulturnu ulogu. U poglavljima Intelektualci i politička klasa, Kraj ideologije i Mijene i konjunkture konzervativizma analiziraju se stanoviti sociološki aspekti problema intelektualaca i ideologije. Djelovanjem triju ključnih dinamičkih faktora, transformacijske moći tržišta, simbioze znanja i moći i integracije intelektualaca u političku klasu, moderni su intelektualci objektivno izgubili ulogu misionara, ali se okreću novim modelima podrške univerzalnim idejama i vrijednostima u okolnostima globalizacije i globalnog pluralizma. To uključuje i značajne promjene u pojmu ideologije. Problem konzervativne ideologije analiziran je u kontekstu neoliberalne, postmoderne i postkomunističke kulturne konjunkture. Polazeći od najnovijih aktualizacija tog koncepta, poglavlje analizira povijesni i sociološki kontekst u kojemu se klasični i novi konzervativizam pojavljuje kao reakcija na liberalno poimanje napretka. U poglavlju Moć i nemoć ljudskih prava autor polazi od uvida da se moderno vrijeme može okarakterizirati kao doba ljudskih prava. Rekonstruira se geneza diskursa o ljudskim pravima i daje odgovor na pitanje da li njihova moć raste ili pada. Iz analiza je proizašao zaključak da se ljudska prava stalno razgranavaju, da se njihovo polje širi, ali da ona gube supstancijalnost kakva ih je odlikovala u doba utemeljiteljskih ideja. Poglavlje Postmodernost i kaos polazi od uvida da postmoderno mišljenje i teorija determinističkog kaosa tvore dvije značajne kulturne i znanstvene činjenice te pokušava odgovoriti na pitanje ima li njihova pojavna podudarnost neki dublji smisao i što ona znači za sociologiju. Sociologija je bitno zaokupljena odnosom reda i nereda te je stoga legitimno ustvrditi da teorija kaosa, bez obzira na njezine ambiciozne implikacije, ne može imati paradigmatičan utjecaj na sociološke teorijsko-istraživačke orijentacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA