Pregled bibliografske jedinice broj: 563011
Julije Bajamonti (1744.-1800.): “Musica”. Čitanje s reminiscencijama na teorijski govor o glazbi od razdoblja antike do klasicizma
Julije Bajamonti (1744.-1800.): “Musica”. Čitanje s reminiscencijama na teorijski govor o glazbi od razdoblja antike do klasicizma // Musicologie sans frontières. Muzikologija bez granica. Svečani zbornik za Stanislava Tuksara / Cavallini, Ivano ; White, Harry (ur.).
Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2010. str. 153-174
CROSBI ID: 563011 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Julije Bajamonti (1744.-1800.): “Musica”. Čitanje s reminiscencijama na teorijski govor o glazbi od razdoblja antike do klasicizma
(Julije Bajamonti (1744-1800): "Musica". A Reading with Reminiscences of the Theorist's Discourse on Music from Antiquity to Classicism)
Autori
Tomić Ferić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Musicologie sans frontières. Muzikologija bez granica. Svečani zbornik za Stanislava Tuksara
Urednik/ci
Cavallini, Ivano ; White, Harry
Izdavač
Hrvatsko muzikološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
153-174
ISBN
978 953 6090 44 0
Ključne riječi
Bajamonti; spis Musica; teorija glazbe; glazbena estetika; glazbenoteorijski izvori
(Bajamonti, text Musica, theory of music, aesthetics of music, musico-theoretical sources)
Sažetak
U ovome tekstu načinjen je popis, klasifikacija i razrada povijesnih i glazbenoteorijskih izvora u spisu "Musica" splitskog polihistora Julija Bajamontija (1744.-1800.) s reminiscenicijama na teorijski govor o glazbi od razdoblja antike do zadnje četvrtine 18. stoljeća kada je moguće datirati Bajamontijev rad. Tragom otkrivanja autorovih bilješki i citata, pokušali smo rekonstriurati estetičke teorije unutar pojedinih glazbeno-povijesnih epoha koje su gradile specifičan govor o glazbi da bi naglasile središnju ulogu umjetnosti zvukova u odnosima koje biće odražava sa prirodom, svijetom, univerzumom, Bogom i sa svojom vlastitom imaginacijom. Podastirući postignuća velikih autoriteta na području glazbene teorije i filozofije glazbe kroz široki spektar kozmološko-numeričkih, antropološko-psiholoških i estetičko-filozofijskih tema povezanih s glazbom, Bajamontijev rad reflektira konceptualne, teorijske razlike u pogledu na samu prirodu glazbe u europskoj kulturi od razdoblja antike do klasicizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
