Pregled bibliografske jedinice broj: 563002
Paralelni svjetovi ili dvostruki identitet? Strane operne družine i nacionalna glazbena nastojanja u Zagrebu u prvoj polovici 19. st.
Paralelni svjetovi ili dvostruki identitet? Strane operne družine i nacionalna glazbena nastojanja u Zagrebu u prvoj polovici 19. st. // Musicologie sans frontières. Muzikologija bez granica. Svečani zbornik za Stanislava Tuksara / Cavallini, Ivano ; White, Harry (ur.).
Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 2010. str. 323-340
CROSBI ID: 563002 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Paralelni svjetovi ili dvostruki identitet? Strane operne družine i nacionalna glazbena nastojanja u Zagrebu u prvoj polovici 19. st.
(Parallel Worlds or Double Identities? Foreign Opera Companies and National Thrivings in Zagreb in the First Half of the 19th Century)
Autori
Katalinić, Vjera
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Musicologie sans frontières. Muzikologija bez granica. Svečani zbornik za Stanislava Tuksara
Urednik/ci
Cavallini, Ivano ; White, Harry
Izdavač
Hrvatsko muzikološko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2010
Raspon stranica
323-340
ISBN
978 953 6090 44 0
Ključne riječi
nacionalni pokret, glazbeno kazalište, putujuće operne družine, 19. st., Zagreb
(national movement, musical theatre, itinerant opera companies, 19th century, Zagreb)
Sažetak
Od kasnog 18. st. Zagreb je uključen u mrežu gostujućih destinacija stranih putujućih opernih družina. Obično su izvodile govorene predstave, a povremeno i razne tipove scenskih djela s glazbom, ovisno o sposobnostima izvođača. Plemićki interes za glazbeno kazalište u Zagrebu ubrzo su slijedili i građani tako da je nakon Amadeova kazlišta 1834. otvoreno Stankovićevo kazalište, gdje su operne družine predstavljale i zahtjevnija operna ostvarenja. U tekstu je predstavljena rekonstrukcija njihova djelovanja od kraja 18. do sredine 19. st., kada su gostovale uglavnom družine s njemačkog i talijanskog govornog podruja. Istovremeno, od 1830-ih godina, u doba buđenja nacionalne svijesti, fenomen glazbenog kazališta s nacionalnim predznakom postupno je osvajao zagrebačku pozornicu. Uz školske drame i gostovanja slavenskih družina, koje su sadržavale i glazbene brojeve, upravo su njemačke družine prepoznale popularnost nacionalnog izričaja pa su uvodile djela na hrvatskom jeziku i poticale njihovu (a time i svoju) popularnost. S takvog stajališta, skladanje i izvedba „prve hrvatske nacionalne opere“ (Vatroslav Lisinski, 1846: Ljubav i zloba) nije bilo potpuno nepripremljeno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
213-0000000-1033 - Sređivanje i obradba glazbenih izvora u Hrvatskoj (Tuksar, Stanislav, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Muzička akademija, Zagreb
Profili:
Vjera Katalinić
(autor)