Naslov
Uloga gangliozida u regeneraciji središnjeg živčanog sustava
(The role of gangliosides in regeneration of central nervous system)

Autori
Muršić, Božidar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Osijek

Datum
15.12

Godina
2006

Stranica
112

Mentor
Heffer-Lauc, Marija

Ključne riječi
gangliozidi; MAG; razvoj mozga; regeneracija
(gangliosides; MAG; brain development; regeneration)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja je utvrditi raspodjelu gangliozida GM1, GD1a, GD1b i GT1b uz pomoć devet visokospecigičnih protutijela IgG klase u razvoju mozga miša na osam postnatalnih razvojnih stadija (P0, P1, P5, P8, P10, P13, P16, P30), te je povezati s ekspresijom receptora MAG. Kako su ove molekule opisani inhibitori regeneracije živčanog sustava, pretpostavili smo da je njihova pojava i distribucija u korelaciji s vremenskim okvirom unutar razvojnih stadija u kojemu dolazi do ograničavanja regeneracije. Studija je podijeljena na dva dijela: prvi dio je opis distribucije, a drugi dio studija regeneracije prema opsegu unilateralne frontalne lezije na po pet životinja razvojnih stadija P5, P10, P15 i P30. Za sva upotrijebljena protutijela, razvijena posebnom tehnikom imunizacije miša s isključenim genima za sintezu kompleksnih gangliozida, dobili smo rezultate koji su drugačiji od onih opisanih za više od pedeset do sada upotrijebljavanih protutijela na gangliozide. GM1 je široko rasprostranjen na tijelima neurona i glija stanica do P8, a s početkom mijelinizacije može se detektirati samo na oligodendrocitima. GD1a, GD1b i GT1b se sintetiziraju u praktično svim stanicama mozga, uključujući Purkinjeove neurone i piramidne stanice hipokampusa. Imunoreaktivnost vlakana cerebeluma i cerebruma polako se povlači tijekom mijelinizacije za GD1a od P13, a za GD1b i GT1b od P10, te je u korelaciji s pojavom molekula koje su markeri mijelinizacije: mijelinskim bazičnim proteinom u citoplazmi zrelih oligodendrocita, mijelinu pridruženim glikoproteinom na staničnim membranama oligodendrocita i fosforiliranim neuofilamentima mijeliniziranih aksona. Usporedbom električne i mehaničke unilateralne lezije i obilježivača BDA na razvojnom stadiju P15 ustanovili smo da električne lezije ne regeneriraju nakon 15 dana praćenja te da ne dolazi do penetracije BDA u tkivo. Kod mehaničke lezije dolazi do okluzije rane i vidljive adsorpcije obilježivača u susjedne stanice. Zaključujući prema penetraciji BDA, lezije načinjene na stadiju P5 su najveće i s relativno najviše funkcionalnih posljedica, jer se lezijom ometa migracija neurona. Najmanje lezije su na stadiju P10, koji se poklapa s promjenama u distribuciji gangliozida i pojavom njihova receptora MAG, ali i sa zaustavljanjem migracije i još relativno velikim potencijalom za regeneraciju, što zaključujemo prema prisutnosti markera izrastajućih aksona – GAP43. Lezije na stadijima P15 i P30 podjednakog su opsega iz čega zaključujemo da se razvojem mijelinizacije lezija ograničava na zahvaćeno tkivo, a potencijal regeneracije zadržava do kraja života na podjednakoj razini. Za dalje utvrđivanje uloge gangliozida u regeneraciji lezija tijekom razvoja mozga, pogotovo GD1a i GT1b koji su ligandi receptora MAG koji ograničava regeneraciju, nužno je pratiti regeneraciju na modelima miševa s isključenim genima za MAG, odnosno kompleksne gangliozide.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA