Naslov
Utjecaj razine fitaze i kalcija na biodostupnost fosfora iz žitarica u tovnih pilića
(Influence of supplemental phytase and calcium levels on cereals phosphorus bioaviability in broilers)

Autori
Posavac, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
21.07

Godina
2000

Stranica
115

Mentor
Grbeša, Darko

Ključne riječi
fitaza; fosfor; žitarice; tovni pilići
(phytase; phosphorus; cereals; broilers)

Sažetak
Istraživanje utjecaja razine fitaze i kalcija na biodostupnost fosfora iz žitarica izvršeno je na ukupno 245 jednodnevnih muških pilića, slučajnim izborom raspoređenih u 24 skupine smještene u kaveze. Pilići su hranjeni s 24 kombinacije krmnih smjesa. Testirana su 4 krmiva (kukuruz, pšenica, triticale i ječam) koja u krmnoj smjesi čine osnovni energetski izvor. Sadržaj ukupnog fosfora u navedenim krmivima bio je 0,28; 0,34; 0,32 i 0,35%, a fitinskog 0,21; 0,26; 0,24 i 0,24%. Sadržaj ukupnog odnosno fitinskog fosfora u sojinoj sačmi bio je dvostruko veći (0,74 odnosno 0,49%). Razina kalcija u svakoj krmnoj smjesi bila je 0,6 ili 1,0%, bez ili uz dodatak fitaze (0, 500 ili 1000 U/kg). Razina ukupnog fosfora u svim krmnim smjesama iznosila je kalkulativno 0,7%, a sadržaji sirovih bjelančevina i metaboličke energije su izjednačeni (21% i 3000 kcal). Tijekom pokusa, kroz 21 dan pilići su hranjeni ad libitum. Pojedinačne promjene tjelesne mase, praćene su tjedno, a konzumacija i konverzija hrane obračunavane su po kavezima u istim vremenskim intervalima. U svrhu dobivanja podataka za metabolički dio istraživanja, izvršena je kontrola konzumacije hrane tijekom 24 sata kroz tri uzastopna dana, početkom drugog i trećeg tjedna pokusa. Ekskreti su sakupljani po kavezima u istim intervalima. Ukupni ekskreti su zamrznuti, a za kemijsku analizu sadržaja minerala, nakon odmrzavanja, homogenizirani i osušeni na 105 oC. Dušik, kalcij i ukupni fosfor određeni su uobičajenim metodama, a fitinski fosfor modificiranom metodom taloženja s FeCl3 (Sooncharernying i Edwards, 1993). Na kraju pokusa pilići su žrtvovani. Analiza minerala (količina pepela, kalcija i fosfora) izvršena je na pripremljenim lijevim tibijama. Rezultati istraživanja statistički su analizirani pomoću programa SAS 6.12. Glavni efekti, vrsta žitarice, razina kalcija i razina dodane fitaze kao i njihove interakcije podvrgnuti su General Linear Models (GLM) analizi. Značajne razlike između srednjih vrijednosti pojedinih tretmana određene su pomoću Tukey testa. U svim statističkim analizama razina vjerojatnosti je bila 5%. Obzirom na proizvodne pokazatelje pšenica je ta koja može adekvatno zamijeniti kukuruz. Triticale i ječam imaju niže proizvodne rezultate od kukuruza i pšenice. Dodatak fitaze u krmne smjese temeljene na triticalu i ječmu poboljšava proizvodne rezultate približno do razine kukuruza i pšenice. U uvjetima ovog pokusa fitaza je imala značjan utjecaj na ekskreciju i retenciju fitinskog fosfora. Ekskrecija fitinskog fosfora smanjena je uz 500 U fitaze/kg krmne smjese za 12%, a uz 1000 U fitaze/kg krmne smjese za 29,5%. Retencija fitinskog fosfora povećana je uz 500 U fitaze/kg krmne smjese za 3,3%, a uz 1000 U fitaze/kg krmne smjese za 12%. Ekskrecija fitinskog fosfora bila je statistički značajno veća (0,68:0,33), a retencija statistički značajno manja (48%) kod skupina pilića hranjenih krmnim smjesama koje su sadržavale 1,0% Ca u odnosu na one hranjene krmnim smjesama koje su sadržavale 0,6% Ca. Sadržaj pepela tibije i kalcija u pepelu tibije bili su statistički značajno veći u skupina pilića hranjenih krmnim smjesama koje su sadržavale 1,0% Ca. Dodatak fitaze u krmne smjese izjednačio je sadržaj fosfora u pepelu tibija skupina pilića hranjenih krmnim smjesama temeljenim na različitim žitaricama i različitim razinama kalcija. Dodatak fitaze, općenito, statistički značajno povećava priraste, ali nema statistički značajne razlike između djelovanja 500 i 1000 U fitaze/kg krmne smjese. Ekskrecija fitinskog fosfora je manja, a retencija veća u skupina pilića hranjenih krmnim smjesama koje su sadržavale 1000 U fitaze/kg krmne smjese. Sadržaj fosfora u pepelu tibije također je veći u skupina pilića hranjenih krmnim smjesama koje su sadržavale 1000 U fitaze/kg krmne smjese. Obzirom na navedene rezultate proizlazi da se hranidbom krmnim smjesama kojima je dodano 1000 U fitaze/kg postižu bolji proizvodni rezultati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA