Naslov
Utjecaj i interpretacija tradicije u arhitekturi 17. i 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj
(Impact and interpretation of architecture tradition in 17th and 18th Century in northwestern Croatia)

Autori
Botica, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Arhitekturna zgodovina. Med starim in novim, 2011 / Novak Klemenčič, Renata - Ljubljana : Oddelek za umetnostno zgodovino Filozofsje fakultete Univerze v Ljubljani, 2011, 10-10

ISBN
978-961-237-468-6

Skup
Arhitekturna zgodovina. Med starim in novim

Mjesto i datum
Ljubljana, Slovenija, 24.11.2011. - 26.11.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
tradicija ; arhitektura ; zagrebačka katedrala ; dvorac ; 17. stoljeće
(architecture ; tradition ; zagreb cathedral ; castle ; 17th century)

Sažetak
Pozivanje na rješenja iz arhitektonske prošlosti najprisutnije je u 19. stoljeću i historicističkim interpretacijama građevina iz gotike, renesanse ili baroka. No ugledanje na građevine iz ranijih razdoblja imalo je velikog utjecaja i na arhitekturu 17. i 18. stoljeća. Ta pojava ranije je tumačena kao „sklonost arhaizaciji“ (prema A. Horvat, Između gotike i baroka, 1975.), ali raširenost i složenost tih pojava zahtijevaju detaljnije razmatranje. Iz korpusa arhitekture 17. i 18. stoljeća sjeverozapadne Hrvatske u izlaganju će biti predstavljeni primjeri u kojima se utjecaj i interpretacija ranijih razdoblja manifestira u različitim rješenjima. Elementi gotike posebno su rašireni u sakralnoj arhitekturi 17. stoljeća, tzv. „gotika u baroku“ zastupljena je u čitavom srednjoeuropskom prostoru, a primjera za to nalazimo i u zagrebačkoj biskupiji. Zagrebačka katedrala posebno je zanimljiv primjer posezanja za rješenjima ranijih razdoblja, od portala koji ponavlja oblike romanike, svoda svetišta koji se obnavlja u gotičkom stilu do zvonika u oblicima renesanse. Uz ove pojave, posebno su zanimljivi primjeri utjecaja lokalne arhitekture, građevina koje su postale uzori za gradnju zbog svoje važnosti: tako zvonik zagrebačke katedrale postaje model za gradnju zvonika u čitavoj biskupiji na kraju 18. i početku 19. stoljeća, ili cilindrične kaptolske obrambene kula u novoj funkciji u 18. stoljeću koje ulaze u rječnik profane arhitekture razdoblja. Neke građevine se faksimilno obnavljaju, ponavljajući u potpunosti oblike ranije arhitekture, primjer dvorca Lukavec. Na temelju dokumenata i novih istraživanja moguće je interpretirati kontekst nastanka ovih djela, istražiti različite motivacije za posezanjem za starijim rješenjima, koje nisu samo odraz „sklonosti k arhaizaciji“. Uvidom u široki raspon ovih pojava jasnija se ocrtava izrazito pluralistička slika arhitekture 17. stoljeća, u nešto manjoj mjeri i18.stoljeća, koja je udaljena od uvriježenih predodžbi stilske povijesti arhitekture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA