Naslov
Koncentracije metala u arheološkim kostima i životne navike starohrvatske populacije
(The concentration of metals in archaeological bones and life habitants of archaeological people)

Autori
Stipišić, Angela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Split

Datum
17.06

Godina
2011

Stranica
146

Mentor
Sutlović, Davorka

Ključne riječi
teški metali; AAS; srednji vijek; arheološke kosti; Ostrovica; Naklice
(heavy metals; AAS; the Middle Ages; the archaeological bones; Ostrovica; Naklice)

Sažetak
Čovjek je oduvijek okružen metalima. Međutim unos i raspodjela metala tijekom povijesti se mijenjao. U radu su analizirani uzorci osteoloških ostataka iz razdoblja 9. st., otkrivenih na lokaciji Ostrovice (bribirska županija) i Naklice (kliška županija) na sadržaj metala. Uspoređeni su sa skupinom recentnih kostiju. Određen je sadržaj toksičnih metala (Pb, Cd i Hg) i arheološki važnih metala (Ca, Sr, Zn, Cu, Fe i Mn) primjenom instrumentalne metode atomske apsorpcijske spektrometrije (AAS). Točnost i preciznost metode potvrđena je analizom standardnog referentnog materijala. Rad je doprinos dosadašnjim spoznajama o životu i načinu prehrane starohrvatske populacije koja je živjela na području kliških i birbirskih krajeva u srednjem vijeku. Razvoj civilizacije i industrijalizacije (21. st.) pridonijeli su povećanju količine toksičnih metala u biosferi u odnosu na razdoblje starog vijeka (9. st.). Utvrđeno je da je arheološka populacija bila manje izložena olovu (Pb 0, 61 mg/kg) naspram današnjeg čovjeka (Pb 4, 42 mg/kg). Različiti životni uvjeti i drugačija prehrana “suvremenog” čovjeka i srednjevjekovnog uvjetovali su drugačiju raspodjelu metala. U radu je određen povećani omjer Sr/Ca (1, 23 x 10-3) koji ukazuje da je u prehrani uglavnom zastupljena hrana biljnog podrijetla, dok je omjer Zn/Ca izrazito nizak (0, 19 x 10-3) zbog premalog unosa hrane životinjskog podrijetla. Utvrđena je statistički značajna različita raspodjela metala između spolova. Muškarci su jeli više hrane životinjskog podrijetla (viši Zn), dok su žene jele više hrane biljnog podrijetla (viši Sr). Kod muškaraca ne postoje razlike u raspodjeli metala prema životnoj dobi, dok su kod žena prisutne razlike nastale kao posljedica metaboličkih procesa za vrijeme trudnoće i dojenja (žene u dobi 26-40 godina imaju više vrijednosti Sr. Između arheoloških lokacija također je dokazana statistički značajna razlika kako kod odraslih, tako i kod djece. Utvrđeno je u arheološkim kostima djece za skupinu Naklice izrazito nizak Zn (36, 06 mg/kg), što ukazuje na vrlo slab unos hrane životinjskog podrijetla.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA