Naslov
SANACIJA OPOŽARENIH POVRŠINA ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis Mill.) NA PODRUČJU ŠUMARIJE DUBROVNIK
(REPAIR burnt areas of Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.) Forestry IN DUBROVNIK)

Autori
Rosavec, Roman ; Španjol, Željko ; Barčić, Damir

Izvornik
Glasnik za šumske pokuse (0352-3861) Pos.izd.5 (2006); 167-178

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
alepski bor (Pinus halepensis Mill.); obični čempres (Cupressus sempervirens L.); sanacija; opožarena površina; podrivanje
(Aleppo pine (Pinus halepensis Mill.); common cypress (Cupressus sempervirens L.); rehabilitation; burned areas; undermining)

Sažetak
U radu se istražuje problematika sanacije opožarenih površina nakon požara. Istraživanja su provedena na pokusnim plohama postavljenim na dubrovačkom području na šumskim predjelima Veleć i Gorac kojima gospodare «Hrvatske šume» d.o.o., šumarija Dubrovnik. Oba šumska predjela bila su zahvaćena požarom 1991. godine, a sanacijama se pristupilo 1993. godine. Na šumskom predjelu Veleć sanacija je izvršena sjetvom sjemena pod motiku. Na šumskom predjelu Gorac na dvije pokusne plohe uklonjena je postojeća vegetacija i obavljeno je riperanje, a na jednoj je obavljeno samo riperanje bez prethodnog uklanjanja postojeće vegetacije. Potom je saniranje provedeno sadnjom sadnica u riperane brazde. Na svim plohama su izvršena floristička i strukturna istraživanja. Osim alepskog bora koji se dobro pomlađuje na požarištima, dobre rezultate dao je i obični čempres. Prema tome, može se izbjeći dosadašnja uniformnost pri izboru vrsta za sanaciju i istražiti mogućnost upotrebe drugih vrsta. Time se teži postignuti mješovitost i ekološku stabilnost novopodignutih sastojina. Upitna je primjena riperanja u odnosu na neriperanje, odnosno sjetvu sjemena pod motiku kad se radi o ekstremnim terenima kao što je istraživano područje. Istraživanjima su dobiveni isti rezultati za maksimalne vrijednosti u tretmanima riperano i neriperano (300 biljaka), dok su minimalne vrijednosti (25 biljaka) identične za sva tri tretmana (riperano, riperano s postojećom vegetacijom i neriperano – sjetva sjemena pod motiku). Maksimalne vrijednosti kod riperanog s postojećom vegetacijom su niže od prosječnih vrijednosti (175 odnosno 190 biljaka) riperanog odnosno neriperanog i iznose koliko i standardna devijacija (150 biljaka) riperanog s postojećom vegetacijom. Prema tome, ukoliko bi se ipak vršilo riperanje, svakako je potrebno ukloniti postojeću vegetaciju. S obzirom na ekstremne uvjete sanaciju je potrebno potpomagati popunjavanjem, te obvezno provoditi šumsko-uzgojne zahvate čime bi se smanjila mogućnost nastanka novog požara.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA