Naslov
Privremeno zaustavljanje aktivnosti u izvanparničnom postupku
(Temporary Stay of Conduct of Out-of-court Proceedings)

Autori
Maganić Aleksandra

Izvornik
Pravni život (0350-0500) 57 (2008), 13; 299-329

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
izvanparnični postupak; privremena obustava aktivnosti; prekid; mirovanje; zastoj
(out-of court proceeding; temporary stay of conduct)

Sažetak
Nedavno provedena reforma austrijskog i predstojeća reforma njemačkog izvanparničnog prava unosi nešto više svjetla u različite oblike privremene obustave aktivnosti u izvanparničnom postupku. Za razliku od austrijskog rješenja kojim su u odredbama općeg zakonskog dijela vrlo detaljno i opširno uređena pitanja prekida, mirovanja i zastajanja s izvanparničnim postupkom (§§ 25.-29. AußStrG 2003), njemački je zakonodavac samo jednom odredbom uredio prekid postupka na temelju sudske odluke kao opće pravilo primjenjivo u svim izvanparničnim postupcima (§ 21. FGG-RG). Specifična situacija je u Hrvatskoj koja još uvijek nije donijela zakon o izvanparničnom postupku, pa se neki oblici privremene obustave aktivnosti u izvanparničnom postupku uređuju s tek nekoliko odredbi posebnih zakona ili se upućuje na supsidijarnu primjenu pravila ZPP-a. Sadržajna neusklađenost izvora hrvatskog izvanparničnog prava nastala kao posljedica nejednakog vremena njihova nastanka i nepregledne raznovrsnosti trebala bi se otkloniti uvažavanjem doktrinarnih stavova i specifičnih obilježja pojedinih vrsta izvanparničnog postupaka. Osim toga, ona ukazuje na nužnost donošenja zakona o izvanparničnom postupku u Hrvatskoj. Svrha ovog rada bila je usporediti rješenja o privremenoj obustave aktivnosti u parničnom i izvanparničnom postupku u Austriji, Njemačkoj i Hrvatskoj. Istovremeno, radi boljeg razumijevanja postojećih izvanparničnih uređenja trebalo je prikazati kratak povijesni razvoj austrijskog, njemačkog i hrvatskog izvanparničnog prava te u okviru pojedinih etapa zakonodavna, doktrinarna i praktična rješenja mirovanja i prekida izvanparničnog postupka. U okviru opisanog koncepta trebalo je pronaći uzroke i prikazati specifičnosti svakog pojedinog sustava kako bi se na kraju iznašle njihove sličnosti i razlike. Povijesno gledano, opća normativna zanemarenost izvanparnične materije utjecala je na gotovo potpuni izostanak pravila o privremenoj obustavi aktivnosti u izvanparničnom postupku. Takva se situacija pak prevladavala odgovarajućom primjenom pravila parničnog procesnog prava koja je ovisila o vrsti izvanparničnog postupka i ostalim okolnostima slučaja, doktrinarnim tumačenjima i stajalištima sudske prakse. Nakon provedene reforme Austrija i Njemačka su u uređenju tih pitanja krenule svaka svojim, nomotehnički gledano, različitim putem. Unatoč tome, oba rješenja tih pitanja inkorporirana su u opći zakonski dio čime se ukazuje na njihov opći značaj. S obzirom da Hrvatsku tek očekuje donošenje zakona o izvanparničnom postupku, trebalo bi uvažiti izvanparnične trendove zemalja germanske pravne tradicije i odredbe o privremenoj obustavi aktivnosti uvrstiti u opći zakonski dio. Takva pravna regulacija ostavlja dovoljno mjesta da se u posebnom zakonskom dijelu propišu pravila koja bi vrijedila samo za pojedine vrste izvanparničnog postupka. Pri iznalaženju najboljeg mogućeg rješenja u rješavanju tih pitanja trebat će zadržati vlastite specifičnosti, ali uvažiti i nove reformske trendove.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA