Naslov
Analiza pravnih lijekova u prekršajnom postupku s naglaskom na institutu obaveznog prekršajnog naloga u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih rješenja
(An analysis of legal remedies in misdemeanour proceedings with special focus on the mechanisms of the obligatory misdemeanour warrant in light of case law and comparative legislative solutions in Europe)

Autori
Getoš, Anna-Maria ; Gulišija, Miranda

Izvornik
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (1330-6286) 18 (2011), 2; 621-678

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
obavezni prekršajni nalog
(obligatory misdemeanour warrant)

Sažetak
Prekršajno pravo nedvojbeno je dio kaznenopravnog sustava u Hrvatskoj. Kao takvo predstavlja društvenu reakciju na kažnjive radnje koje se mogu zbirno označiti kao tzv. bagatelni kriminal čije su odrenice masovnost, uglavnom materijalna 'beznačajnost', procesno pojednostavljen i skraćen oblik sudovanja te u pravilu suzdržljivost u pogledu sankcioniranja. Hrvatski prekršajnopravni sustav, do stupanja na snagu sadašnjeg Prekršajnog zakona, doista se nalazio pred kolapsom, tako da se reformski iskorak zakonodavca, postignut 2008. godine, svakako mora označiti kao značajan evolucijski skok u odnosu na prijašnje stanje. U duhu takvog uspješnog reformskog trenda ovaj rad nastoji doprinijeti konstantnoj evoluciji prekršajnopravnog sustava u Hrvatskoj, ukazujući na konceptualne i praktične nove te alternativne smjerove reforme. Reformom je prekršajnopravnog sustava zakonodavac, konceptualno gledano, problem prevelikog broja predmeta pred prekršajnim sudovima i neefikasnost procesuiranja istih pokušao riješiti preraspodjelom predmeta i pojednostavljenjem postupka, a što je ponekad išlo i na uštrb prava okrivljenika. Postavljaju se dva ključna pitanja: je li zakonodavac time konceptualno ispravno usmjerio reformu i je li postignuta pravilna ravnoteža između efikasnosti postupka i prava okrivljenika? Na prvo pitanje valja odgovor potražiti na konceptualnoj razini, pri tome prvenstveno razmatrajući pitanje razgraničenja kažnjivih radnji od onih koje to zapravo nisu, a s posebnim osvrtnom na korištenje prekršajnog sudovanja kao 'fiskalnog instrumenta'. Iako se reforma provodi, izostala je prethodna dubinska analiza etiologije problema prevelikog broja predmeta pred prekršajnim sudovima, a što u konačnici rezultira i nefunkcionalnošću prekršajnopravnog sustava. Stoga valja razmotriti moguće uzroke takvog stanja, a s ciljem iznalaženja optimalnog konceptualnog rješenja za reformu prekršajnopravnog sustava s dugoročnim i održivim učinkom. Naime iako je odlika tzv. bagatelnog kriminala njegova masovnost, udio od čak 90% u ukupnosti procesuiranih kažnjivih radnji u Hrvatskoj zasigurno se ne može označiti kao optimalno opterećenje kaznenopravnog sustava. Stoga ne čudi što unatoč zavidnom broju sudaca po glavi stanovnika (42 na 100 000 u usporedbi s 12 u Italiji ili 18 u Njemačkoj), hrvatski (kazneno)pravni sustav, suočen s tolikom količinom bagatelnog kriminala, nije funkcionalan. Drugo se pitanje u ovom radu analizira u svjetlu sudske prakse i komparativnih europskih zakonskih rješenja (Švicarska, Austrija, Njemačka, Italija, Španjolska, Norveška, Grčka, Slovenija, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo), a s ciljem iznalaženja pravilne ravnoteže između efikasnosti postupka i prava okrivljenika, a koja aktualnim Prekršajnim zakonom, u pogledu instituta obaveznog prekršajnog naloga, nije optimalno postignuta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA