Naslov
Upravljanje organizacijskim promjenama u sustavu primarne zdravstvene zaštite
(Managing organizational change in the system of primary healthcare)

Autori
Božić, Rajna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
18.10

Godina
2011

Stranica
124

Mentor
Kaštelan Mrak, Marija

Ključne riječi
organizacijske promjene; primarna zdravstvena zaštita
(organizational change; primary healthcare)

Sažetak
Predmet istraživanja su čimbenici koji određuju kvalitetu, odnosno uspješnost sustava primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj. Rad polazi od temeljne hipoteze da je: sustavnim upravljanjem promjenama o organizaciji primarne zdravstvene zaštite moguće unaprijediti kvalitetu zdravstvene skrbi . Cilj rada bio je ukazati na nužnost planiranja promjena u sustavu primarne zdravstvene zaštite. Ciljem rada impliciran je i pristup provedenom istraživanju. Nakon teorijskog uvoda, pokušalo se najprije utvrditi postojeće stanje organizacije primarne zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj da bi se potom utvrdile odrednice strateškog razvoja i predložio odgovarajući model upravljanja promjenama, uzimajući u obzir zadaće, nositelje zadaća i nužne preduvjete razvoja u sklopu dinamičnog procesa postizanja planskog napretka sustava. Metodološki rad predstavlja studiju slučaja utemeljenu na analizi relevantnih teorijskih izvora, pravnih akata te objavljenih studija koje odražavaju iskustva iz svjetske prakse. Zaključci i zapažanja iznesena u radu temelje se na komparativnoj analizi RH i četiri odabrane države. Struktura rada vođena je idejom o potrebi razumijevanja međuzavisnosti kvalitete i efikasnosti zdravstvenog sustava jedne države i brojnih čimbenika koje je potrebno uvažavati prilikom planiranja promjena u složenim i društveno značajnim sustavima poput zdravstva. Sukladno navedenom, u teorijskom dijelu rada objašnjen je sadržaj pojma oblikovanje organizacije, raspravljena je problematika utvrđivanja kvalitete zdravstvene skrbi te su izloženi kriteriji za procjenu uspješnosti djelovanja organizacija u javnom sektoru. Također su ovom dijelu objašnjena različita organizacijska načela na kojima se zasnivaju suvremeni pristupi oblikovanju organizacija u javnom sektoru. Analiza specifičnih nacionalnih modela primarne zdravstvene zaštite (PZZ) odabranih država provedena je sa svrhom ukazivanja na međuzavisnost povijesno-prostornih okolnosti i razvoja nacionalnih sustava primarne zdravstvene zaštite. Analiza ilustrira implikacije povijesnog konteksta, potencijalno svjesnog strateškog odabira između svjetski prihvaćenih teorijsko-strukovnih klasifikacija modela zdravstvenog sustava sukladno dominantnim izvorima financiranja: beveridgevog modela, bismarckovog modela i privatno financiranog modela zdravstva te razvoja sustava socijalne skrbi. Sustavi socijalne skrbi u radu su razvrstani prema „teritorijalnom“ principu (nordijskom modelu, anglosaksonskom, kontinentalnom i južnom) te su po toj osnovi odabrane države predstavnice, odnosno primjeri Njemačke, Italije, Finske i Irske koji su poslužili pri komparativnoj analizi i pri interpretaciji rezultata istraživanja. U dijelu rada pod naslovom Sustav primarne zdravstvene zaštite u RH istraženi su ustroj sustava PZZ u Republici Hrvatskoj, predstavljene prevladavajuće metode utvrđivanja (istraživanja zadovoljstva uslugama) i priznavanja (akreditacije) kvalitete te promjene koje su se zbivale protokom vremena, to jest od 90-tih do današnjih dana. U petom poglavlju autorica postavlja model za ocjenu uspješnosti sustava PZZ temeljen na dva elementa: dostupnosti zdravstvenih usluga i sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite nakon čega slijedi prikaz i analiza relevantnih pokazatelja trendova u protekla dva desetljeća. Podaci preuzeti pretežno iz baza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prikazani su tablično i grafički uz izračun baznih i verižnih indeksa. Ocjenom jednadžbe linearnog trenda izveden je niz zapažanja, kao npr. da je trend korištenja specijalističko konzilijarnih usluga u RH suprotan situaciji u promatranim europskim državama te je potvrđen problem nedostatnog broja liječnika, neravnomjerne teritorijalne raspodjele zdravstvenih resursa.... Šesto poglavlje sadrži prijedlog novog, poboljšanog modela organizacije PZZ u RH uz odgovarajuće obrazloženje bitnih odrednica modela organizacije PZZ i konkretnih preporuka u pogledu nužnih organizacijskih promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA