Naslov
Elementi hrvatske društveno-političke scene u svjetlu načela supsidijarnosti
(Elements on the Croatian Social-Political Scene in Light of the Principles of Subsidiarity)

Autori
Malović, Nenad

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 81 (2011), 4; 955-964

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
supsidijarnost; povjerenje u institucije; civilno društvo; reforma demokracije; građanska vrlina
(subsidiarity; trust in the institutions; civil society; reform of the democracy; civil virtue)

Sažetak
U članku se na temelju istraživanja provedenog u okviru projekta „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“ pokušava iščitati stanje u hrvatskom društvu s obzirom na supsidijarnost pod političko- društvenim vidom. Pretpostavka i polazište supsidijarnosti je pozitivna antropologija: ljudska osoba i obitelj. Supsidijarnost pretpostavlja čovjekovu svijest o osobnoj odgovornosti za sebe i zajednicu u kojoj živi, volju za angažmanom za zajedničko dobro i osjećaj efikasnosti takve zauzetosti. Analiza istraživanja započinje pitanjem povjerenja građana u različite institucije gdje se pokazalo da najmanje povjerenja građani imaju u državne institucije dok je veliko povjerenje u sebe same. Kao hendikep u razvoju supsidijarnosti prepoznaje se neprirodni tijek i preskakanje druge reforme demokracije koja je trebala stvoriti uvjete za treću reformu koja se javlja kao odgovor na transnacionalne gremije. Prevelika očekivanja od države da rješava probleme koji se tiču svakodnevnog života izvlače na površinu naslijeđe dugotrajnog života u totalitarnom režimu. To se ogleda i u stupnju (ne)razvijenosti civilnoga društva u Hrvatskoj. Budući da bi civilno društvo trebalo biti subjekt supsidijarnosti može se zaključiti da takav subjekt u Hrvatskoj ne postoji. Ipak, postoji određena socijalna osjetljivost koja se povezuje sa zadaćama udruga civilnoga društva, što daje naslutiti jedan pozitivni, primarni potencijal za razvoj supsidijarnosti te skreće pozornost na važnost građanskih vrlina u tom procesu. U Hrvatskoj, međutim, nije dovoljno razvijena svijest o važnosti civilnoga društva i dobrovoljnog angažmana građana za zajedničko dobro što je vidljivo iz visokog postotka ispitanika koji nisu članovi nijedne udruge. To je pak posljedica osobnog osjećaja nemoći glede sudjelovanja u važnim odlukama bilo na lokalnoj bilo na regionalnoj ili državnoj razini. Zaključno se konstatira nepostojanje supsidijarnosti u hrvatskom društvu, ali i postojanje pretpolitičkih preduvjeta za njezin razvoj uz ozbiljan angažman države/političkih elita.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Teologija

POVEZANOST RADA