Naslov
Otočna ekonomija, epizoda Jugoplastika
(Island economy, Jugoplastika episode)

Autori
Blagaić, Marina

Izvornik
Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva (0351-1944) 42 (2012), 35; 243-258

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
otok Šolta; Jugoplastika; otočna ekonomija; otočni studiji
(island of Šolta; Jugoplastika; island economy; island studies)

Sažetak
Rad promišlja utjecaj industrijskog pogona Jugoplastike na ekonomski i društveni život stanovnika otoka Šolte te na ekološku sliku otoka. Pogon plastičnih masa pokrenut je na Šolti 1959. godine te je od početnih devet, u svojim najboljim godinama (1985-1990), zapošljavao dvjesto radnika odnosno više od 60% ukupno zaposlenog stanovništva. Rad je temeljen na etnografskom istraživanju umirovljenih radnica/ka bivše Jugoplastike na otoku Šolti, analizi arhivskih dokumenata i predmeta bivše tvornice te intervjuima s radnicama trenutno aktivnog pogona plastičnih masa. Tvornici u unutrašnjosti otoka, u selu Grohote i pripadajućem joj radničkom odmaralištu u Rogaču pripisuje se, u kazivanjima stanovništva, pozitivan utjecaj na ekonomsku moć i socijalnu sigurnost, ali i negativan utjecaj napuštanja poljoprivrede te gašenja vapnarstva ; što je u konačnici promijenilo i prirodni okoliš otoka. Narativi otočnih žena, koje su činile većinu radnog kolektiva, svjedoče i o vrlo konkretnom utjecaju rada u tvornici na svakodnevni ritam radnih obaveza. Usporedo s povećanjem ekonomske moći stanovništva, mijenjaju se (posljedično) i potrošačke navike, čemu je uz Jugosplastiku pridonio i turizam, a kako se odvija i smanjenje proizvodnje domaće hrane te nivoa samodostatnosti domaćinstava uopće, raste ovisnost potrošnje o kopnu. Iskustvo lokalnoga stanovništva stavljeno je u kontekst sektorskoga gospodarskog preslojavanja tijekom 20. stoljeća. Prvu polovicu stoljeća obilježile su najvećim dijelom gospodarske aktivnosti primarnog sektora odnosno poljoprivredna proizvodnja, stočarstvo i ribarstvo. Početak druge polovice 20. stoljeća obilježila je industrijalizacija kao aktivnost sekundarnog sektora, a od 60-ih i 70-ih godina ubrzano se razvijaju turizam i ugostiteljstvo odnosno tercijarni sektor. Posljednjih se petnaestak godina, uslijed popularnosti ruralnog, kulturnog i agroturizma, revitaliziraju aktivnosti primarnog sektora, dobivajući svoju 'ulogu' u prikazima autohtonog načina otočnog života. Tekst propituje prirodu/posebnost otočne ekonomije te iznosi različite percepcije razvoja iste.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA