Pregled bibliografske jedinice broj: 561279
Utjecaj kalcizacije na prinos zrna pšenice
Utjecaj kalcizacije na prinos zrna pšenice, 2010., diplomski rad, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek
CROSBI ID: 561279 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj kalcizacije na prinos zrna pšenice
(Liming impact on wheat grain yield)
Autori
Balikić, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Mjesto
Osijek
Datum
20.12
Godina
2010
Stranica
20
Mentor
Rastija, Mirta
Ključne riječi
pšenica ; kalcizacija ; prinos zrna ; broj klasova ; masa 1000 zrna
(wheat ; liming ; grain yield ; number of ears ; 1000 kernel weight)
Sažetak
Cilj istraživanja ovog diplomskog rada je bio utvrditi učinak kalcizacije na prinos zrna pšenice te na broj klasova, masu 1000 klasova, masu 1000 zrna i hektolitarsku masu u poljskom pokusu na području Istočne Hrvatske. Istraživanja su provedena na području Zelčina na kiselom lesivirano pseudoglejnom tlu. Kalcizacija je provedena u jesen 2006. godine, s četiri razine hidratiziranog vapna (5, 10, 20 i 40 t ha-1) što je zajedno s kontrolom (bez kalcizacije) činilo ukupno pet varijanti. Dvije godine nakon kalcizacije pH(KCl) vrijednost povećala od početne kisele reakcije do neutralne vrijednosti od pH(KCl) 7, 22 na varijanti s 20 t/ha hidratiziranog vapna, a povećala se i pristupačnost fosfora na 11, 3 P2O5 (100g)-1 tla. Analiza varijance je ukazala na signifikantan utjecaj kalcizacije na prinos zrna pšenice, broj klasova i masu 1000 klasova, dok je utjecaj kalcizacije na masu 1000 zrna i hektolitarsku masu izostao. Prinos zrna pšenice postupno se povećavao s rastućim dozama hidratiziranog vapna, a najviši prinos (6, 72 t/ha) je postignut na varijanti s najvišom količinom primjenjenog hidratiziranog vapna. Između varijanti s 5, 10 i 20 t/ha vapna nije bilo signifikantnih razlika, kao ni između primjene 20 i 40 t/ha. Statistički opravdano najveći broj klasova utvrđen je također na varijanti s najvećom dozom vapna, dok je masa 1000 klasova bila najveća na varijantama s manjim dozama vapna. Iz korelacijske analize proizlazi da su viši prinosi zrna rezultat povećanog broja klasova, odnosno veće mase 1000 klasova, dok masa 1000 zrna kao komponenta prinosa nije utjecala na prinos.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)