Naslov
Usporedba NT-proBNP-a i bodovnog sustava Euro- SCORE u predikciji mortaliteta nakon kardiokirurške revaskularizacije miokarda
(Comparison between NT-proBNP and EuroSCORE system in predicting mortality after surgical myocardial revasascularization)

Autori
Čorić, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
2006

Stranica
113

Mentor
Miličić, Davor

Neposredni voditelj
Miličić, Davor

Ključne riječi
NTproBNP; EuroSCORE; operacija srca; kirurška revaskularizacija; klinički ishod; mortalitet
(NTproBNP; EuroSCOPRE; heart operation; surgical revascularization; clinical outcome; mortality)

Sažetak
Svi kirurški zahvati, pa tako i kardiokirurški zahvati, praceni su odredenim postotkom mortaliteta operiranih osoba. Postotak smrtnosti kod postavljanja srcanih premosnica varira ovisno o državi i medicinskom centru, a krece se u rasponu od 2, 0-4, 6%. U zadnja dva desetljeca razvijen je veci broj bodovnih sustava koji procjenjuju i kvantificiraju cimbenike rizika, to jest predvidaju mortalit kod kardiokirurških zahvata. Europski sustav za procjenu rizika kardiokirurških zahvata (EuroSCORE) razvijen je za predikciju mortaliteta kod postavljanja srcanih premosnica i zamjena srcanih zalistaka. Medutim, premda je uporabna vrijednost Euro-SCORE-a neupitna, postoji još dosta prostora za njegovo unapredenje. Analiza britanske baze podata s 16.619 bolesnika s obavljenim postavljanjem srcanih premosnica pokazala je da je ucinkovitost Euro-SCORE-a u predikciji mortaliteta, mjerena metodom površine ispod ROC krivulje (AUC) svega 0, 743, s 95% granicama pouzdanosti u rasponu od 0, 721 do 0, 765. Predložen je citav niz novih varijabli kao nadopuna Euro-SCORE sustavu, a uglavnom se koriste razlicite biokemijski parametri. U našoj studiji, provedenoj na 136 bolesnika kojima je izvršeno postavljanje srcanih premosnica, usporedivana je prediktivna snaga adistickog i logistickog oblika EuroSCORE bodovnog sustava s prediktivnim vrijednostima serumski odredenog NT-proBNP. Ukupno je bilo 5 umrlih ispitanika (3, 68%). Uporabom rpart programa utvrdeno je kako preoperativne serumske vrijednosti NTproBNP, u kombinaciji s dobi ispitanika, daju bolju procjenu relativnog rizika umiranja u odnosu na aditivni ili logisticki model EuroSCORE bodovnog 105 sustava. Superiornost kombinacije preoperativnih vrijednosti serumski odredenog NTproBNP i dobi bolesnika vjerojatno potjece od toga što ti parametri sadrže dodatnu informaciju koja nedostaje EuroSCORE-u. Rezultati upucuju kako NT-proBNP daleko bolje opisuje stanje kardiovaskularnog sustava od EuroSCORE-a. Dob, koja je korelirana s odredenim faktrorima rizika, poput šecerne bolesti, dodatno nadopunjava prediktivnu snagu NT-proBNP. Nadalje, konstruiran je vrlo jednostavan algoritam za razvrstavanje bolesnika u rizicne podskupine: 1. Ako se relativni rizik umiranja tijekom operacije i u periodu od 30 dana za SVE ispitanike oznaci s brojem 1, tada je najvažnija varijabla koja razdvaja ispitanike u dvije podskupine s najvecom razlikom u relativnom riziku umiranja serumski odredena preoperativna vrijednost NT-proBNP. Kod ispitanika s vrijednošcu NT-proBNP-a manjom od 1433, 5 relativni rizik umiranja može se oznaciti s brojem 0, 54, dok se kod ispitanika s vrijednostima NT-proBNP >= 1433, 5 relativni rizik umiranja može oznaciti s brojem 2, 9. 2. Kod podskupine ispitanika s vrijednošcu NT-proBNP-a manjom od 1433, 5 relativni rizik umiranja se može još preciznije odrediti uporabom varijable dob. Granicna vrijednost varijable dob je 68, 5 godina. Kod ispitanika s dobi < 68, 5 godina relativni rizik se može oznaciti s brojkom 0, 22, dok je kod ispitanika u dobi >= 68, 5 relativni rizik 1, 43. Dobiveni algoritam upucuje kako je kombinacija preoperativnih vrijednosti serumski odredenog NT-proBNP i dobi bolesnika vrlo jednostavan, jeftin i 106 pouzdan nacin procjene relativnog rizika umiranja kod bolesnika s kirurškom revaskularizacijom, to jest postavljanjem srcanih premosnica.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA