Naslov
Glavinićev rukopisni molitvenik za trsatske hodočasnike
(Glavinić's manuscript breviary for the pilgrims of Trsat)

Autori
Hoško, Franjo Emanuel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Knjige poštujući, knjigama poštovan. Zbornik Josipu Bratuliću za 70. rođendan

Urednik/ci
Davor DUKIĆ, Mateo ŽAGAR

Izdavač
Matica hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
2010

Raspon stranica
385-393

ISBN
978-953-150-906-0

Ključne riječi
Glavinić, Franjo, arhiv, rukopis, molitvenik, samostan na Trsatu
(Glavinić, Franjo, archive, manuscript, liturgical prayer book, monastery at Trsat)

Sažetak
U arhivu franjevačkog samostana na Trsatu čuva se neobljavljeni rukopis, i to u dva primjerka. Na talijanskom jeziku rukopis nema naslova, ali ga je bibliograf Šime Jurić imenovao „Delle indulgenze e gli altari privilegiati nella basilica di San Pietro in Roma. Della chiesa e del monasterio Tersattano e del modo di devotamente visitarli“ ; nepoznata ruka je također zapisala i prijevod toga naslova: „O oprostima i privilegiranim oltarima u bazilici svetoga Petra u Rimu. O crkvi i trsatskom samostanu i način da ih se pobožno posjeti“. Incipit rukopisa je „Ingresso nell'opera“, a eksplicit glasi: „Hor dunque dicassi. Deus in adiutorium meum intende“. Taj incipit i eksplicit opravdava slutnju da je Glavinić namjeravao napisati još jednu knjigu o trsatskom svetištu, možda molitvenik ili barem vodič za trsatske hodočasnike talijanskog jezika, ali se to ipak nije dogodilo. Glavinić je očito želio u vjernicima talijanskog jezika pobuditi želju za hodočašćenjem na Trsat. Odlazak na Trsat opravdava primanjem oprosta koje mogu zadobiti na jednom mjestu osobitim iskazima pobožnosti pred sedam oltara u crkvi Gospe Trsatske. Glavinićev tekst iznenađuje zbog usporedbe s rimskim hodočasničkim bazilikama. Tekst mu postaje molitveni nakon što je objasnio povlastice koje su vezane uz trsatske oltare. Bolja usporedba Glavinićevih molitava s liturgijskim tekstovima najvjerojatnije bi pokazala da je u njihovu oblikovanju koristio bogoslužne molitvene predloške. Tako da je ovaj Glavinićev rukopis zapravo hodočasnički i liturgijski molitvenik jer su molitve bogate teološkim sadržajem, a izričaj im je ozbiljan, bez afektivnih iskaza.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA