Naslov
Regeneracija hrvatskih endemičnih perunika somatskom embriogenezom u kulturi biljnog tkiva
(Regeneration of Croatian endemic irises by somatic embryogenesis in plant tissue culture)

Autori
Žokvić, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
2010

Stranica
44

Mentor
Kereša, Snježana

Ključne riječi
Iris spp. ; regeneracija ; somatska embriogeneza
(Iris spp. ; regeneration ; somatic embryogenesis)

Sažetak
Iris adriatica, Iris illyrica te Iris x rotschildii endemične su hrvatske vrste s velikim potencijalom za uvođenje u florikulturu zbog iznimne ljepote, raznolikosti boja i oblika cvjetova. Budući da se prirodnim putem razmnožavaju vrlo sporo potrebno je primjeniti druge metode razmnožavanja. Najprikladniji način je in vitro propagacija, metodom indirektne somatske embriogeneze koja je najpogodnija za jednosupnice koje inače teže uspijevaju u in vitro kulturi. U radu je istražena uspješnost kalogeneze i somatske embriogeneze na četiri različite hranidbene podloge te razlike u kalusiranju i indukciji somatske embriogeneze između različitih donorskih biljaka (genotipova) unutar vrste. S donorskih biljaka uzeti su mladi izdanci iz kojih su izrezivani eksplantati i postavljani na hranidbenu podlogu. Nakon šest tjedana u mraku pri temperaturi od 24°C procijenjena je uspješnost kalogeneze. Kalusi su potom prebačeni na medij sa smanjenom koncentracijom auksina. Nakon četiri tjedna procijenjena je i uspješnost razvoja somatskih embrija na kalusu. Za statističku analizu korištena je analiza varijance (ANOVA) i Duncan-ov test. Analiza varijance pokazala je da se uspješnost kalogeneze značajno razlikovala ovisno o vrsti perunika, dok hranidbeni mediji nisu imali značajnijeg utjecaja. Najveći postotak indukcije kalusa na sve četiri vrste medija pokazala je Iris adriatica, zatim slijedi Iris illyrica te Iris rotschildii. Medij MS1 pokazao se najuspješnijim za indukciju kalusa prema prosječnim vrijednostima za sve tri vrste perunika, a medij MS2 najlošijim. Na kalogenezu vrste I. adriatica nije bilo signifikantnog utjecaja donorske biljke, odnosno genotipa. Najmanji postotak indukcije kalusa zabilježen je kod biljke IA20, a najveći kod biljke IA19. Medij MS1 pokazao se najuspješnijim za indukciju kalusa, a medij MS3 najlošijim. Na kalogenezu vrste I. illyrica visoko signifikantno utjecala je donorska biljka, odnosno genotip. Najmanji postotak kalogeneze zabilježen je kod biljke II32, a najveći kod biljke II5. Indukcija kalusa najuspješnija je na MS4 mediju, a najlošija na MS2 mediju. Na kalogenezu vrste I. rotschildii visoko signifikantno je utjecala donorska biljka. Donorska biljka IR54 nije kalusirala, a najveći postotak indukcije kalusa imala je donorska biljka IR45. Indukcija kalusa najuspješnija je na MS1 mediju, a najlošija na MS4.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA