Pregled bibliografske jedinice broj: 56043
Oksidacija lipoproteina
Oksidacija lipoproteina // Drugi znanstveni sastanak HFD - knjiga sažetaka
Zagreb, Hrvatska, 1999. str. 52 - 52 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 56043 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Oksidacija lipoproteina
(Lipoprotein Oxidation)
Autori
Krilov, Dubravka ; Stojanović, Nataša ; Herak, Janko N.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Drugi znanstveni sastanak HFD - knjiga sažetaka
/ - , 1999, 52 - 52
Skup
Drugi znanstveni sastanak Hrvatskog fizikalnog društva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.12.1999. - 03.12.1999
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
lipoproteini male gustoće; oksidacija
(low density lipoproteins; oxidation)
Sažetak
Lipoproteini iz krvne plazme su heterogeno građene čestice, sastavljene od lipida i proteina, s hidrofobnom jezgrom i hidrofilnom površinskom ovojnicom. Zbog toga su topivi u tjelesnim tekućinama. Njihov zadatak je da prenose netopive lipide u različite dijelove organizma. Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose kolesterol, potreban za izgradnju staničnih membrana. Oštećene LDL čestice ne funkcioniraju normalno, što ima za posljedicu poremećaj u opskrbi stanica kolesterolom. Oksidacija lipoproteina uzrokuje promjene u unutrašnjosti i na površini čestice, pa je opće prihvaćeno da je taj proces važan za razvoj ateroskleroze koja dovodi do razvoja kardiovaskularnih bolesti. Danas se smatra da već u krvnoj plazmi može doći do minimalne oksidacije LDL-a koja mijenja njegov metabolički put.
Prvi stupanj oksidacije LDL-a - stvaranje radikala od neradikalnih sastojaka (inicijacija) - nije još sasvim jasan. Proces oksidacije se nastavlja putem lančanih kemijskih reakcija između slobodnih radikala i dijelova čestice LDL, izazivajući sve veće promjene u strukturi i uređenosti čestice.
U našoj radnoj skupini istražujemo početak i tijek oksidacije LDL-a, u eksperimentalnim uvjetima koji omogućuju samo sporu, blagu oksidaciju. To su uvjeti slični onima u krvnoj plazmi. Oksidaciju smo pratili mjerenjem vremenske promjene nekih pokazatelja oksidacije: koncentracije kisika, lipidnih peroksida, slobodnih radikala i -tokoferola kao najvažnijeg antioksidansa. Koncentracija kisika mjerena je EPR oksimetrijom. EPR s primjenom spinske stupice korišten je za praćenje koncentracije radikala koji nastaju i u lipidnom i u proteinskom dijelu čestice. HPLC kromatografijom određivan je -tokoferol, a koncentracija lipidnih peroksida određivana je spektrofotometrijski. Na temelju velikog broja eksperimenata utvrdili smo da se promjene počinju događati nakon nekoliko sati. Nakon tog perioda koncentracija kisika se smanjuje, a koncentracija peroksida povećava. Nakon potpune potrošnje kisika (jedan do dva dana) znatnije se smanjuje koncentracija peroksida. U cijelom procesu postupno se povećava koncentracija radikala, a koncentracija antioksidansa ostaje stalna.
Ovakvu smo kinetiku pokušali objasniti modelom spore oksidacije kontrolirane -tokoferolom, gdje ovaj antioksidans ujedno djeluje i kao promotor oksidacije. Model se osniva na mikroskopskim vjerojatnostima pojedinih događaja u oksidacijskom lancu. Cijeli proces počinje interakcijom malobrojnih metalnih iona iz okoline s dijelovima čestice LDL. Na temelju matematičkog proračuna ukupnih vjerojatnosti postavili smo jednadžbe iz kojih se mogu izračunati pojedini pokazatelji oksidacije. Tako teorijski dobivene oksidacijske krivulje pokazuju tok koji odgovara eksperimentalnim opažanjima. Provjeravali smo valjanost teorijskog modela tako da smo izvodili eksperimente s kontroliranim dodavanjem vrlo male količine metalnih iona i analizirali njihov utjecaj na tijek oksidacije. Rezultati mjerenja dobro se slažu s predviđenim modelom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti