Pregled bibliografske jedinice broj: 559902
UTJECAJ ACETILSALICILNE KISELINE I DEKSAMETAZONA NA PRODUKCIJU DUŠIKOVOG (II)OKSIDA U MONOCITNIM STANIČNIM LINIJAMA THP-1 I J774A.1
UTJECAJ ACETILSALICILNE KISELINE I DEKSAMETAZONA NA PRODUKCIJU DUŠIKOVOG (II)OKSIDA U MONOCITNIM STANIČNIM LINIJAMA THP-1 I J774A.1, 2010., diplomski rad, diplomski, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 559902 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UTJECAJ ACETILSALICILNE KISELINE I DEKSAMETAZONA NA PRODUKCIJU DUŠIKOVOG (II)OKSIDA U MONOCITNIM STANIČNIM LINIJAMA THP-1 I J774A.1
(INFLUENCE OF ACETYLSALICYCLIC ACID AND DEXAMETHASONE ON THE PRODUCTION OF NITRIC (II) OXIDE IN THE THP-1 AND J774A.1 MONOCYTIC CELL LINES)
Autori
Štefanić, Petra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.09
Godina
2010
Stranica
46
Mentor
Dumić, Jerka
Ključne riječi
Dušikov (II) oksid; upalna reakcija; monocitne stanične linije; THP-1; J744A.1; sintaza dušikovog oksida; Griessova rekcija; acetilsalicilna kiselina; deksametazon.
(Nitric (II) oxide; inflammatory response; macrophage cell line; THP-1; J774A.1; nitric oxide synthase; Griess reaction; acetylsalicyclic acid; dexamethasone)
Sažetak
Upala je temeljni put kojim organizam reagira na infekciju, iritaciju ili neko drugo oštećenje. U podlozi je brojnih patofizioloških procesa, a komponente upalnog odgovora su iznimno raznolike. NO je važan medijator upalnog odgovora te ima više uloga u upalnom procesu. Razumijevanje molekularnih mehanizam koji sudjeluju u upali, ključno je za razvoj novih i sofisticiranijih metoda liječenja, stoga je predmet interesa ovog rada NO, prepoznat kao važna komponenta upalnog odgovora. Ovim se radom nastojalo prikupiti nove spoznaje o dušikovom oksidu, posebice o njegovoj produkciji u staničnim linijama THP-1 i J774A.1. Kako bi se ispitao učinak acetilsalicilne kiseline i deksametazona na produkciju NO-a u dvjema monocitno-makrofagnim staničnim linijama THP-1 (ljudska) i J774A.1 (mišja), djelovanje ovih tvari pratilo se mjerenjem produkcije NO-a u tretiranim stanicama kolorimetrijskom metodom pomoću Griessovog reagensa. Dobiveni su rezultati pokazali da izlaganje stanica stanične linije THP- 1 LPS-u u koncentracijama (1, 10, 100 ng/mL) ne uzrokuje detektabilnu produkciju NO, a izlaganje stanica stanične linije J744A.1 LPS-u u koncentracijama (0, 1, 1, 10 ng/mL) dolazi do koncentracijski i vremenski ovisne produkcije NO. Izlaganjem stanica stanične linije J744A.1 koncentracijama ASA do 1 µM koje prethodi aktivaciju LPS dolazi do smanjenja produkcije NO u stanicama dok se daljnjim povećanjem njene koncentracije (2 µM) ne očituje povećanje tog učinka. Primjenom najniže korištene koncentracije deksametazona (1 nM) izazvano je smanjenje produkcije NO u stanicama stanične linije J744A potaknute LPS. Najveća korištena koncentracija deksametazona (100 nM) nema učinka, dok je srednjom koncentracijom (10 nM) učinak na produkciju NO umjereno izražen.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
006-0061194-1218 - Glikobiološki aspekti stanične prilagodbe i komunikacije (Dumić, Jerka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Jerka Dumić
(mentor)