Naslov
Ampelografske karakteristike klonskih kandidata sorte Grk ( v.vinifera l. ) u pokusnom nasadu „Baštica“ u 2010.godini
(Ampelographic characteristics of cv. Grk (Vitis vinifera L.) clone candidates in experimental vineyard Baštica in year 2010)

Autori
Lešić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.06

Godina
2011

Stranica
42

Mentor
Maletić, Edi

Ključne riječi
vinova loza; klonska selekcija; Grk
(V. vinifera L.; clonal selection; Grk)

Sažetak
Vino je čvrsto vezano uz čovjekov život, kulturu i često je izvori nadahnuća brojnih pjesama. Uzgoj vinove loze se u Hrvatskoj proteže već dugi niz godina i o tome svjedoče brojni kulturni i pisani spomenici. Kada je riječ o vinogradarstvu Dalmacije, njezino se bogatstvo i blagodat ne očituje samo u uzgoju poznatih svjetskih sorata, nego i u autohtonim, pomalo zaboravljenim sortama. Jedna od njih je i sorta Grk ( V. vinifera, L.) koja je ujedno i tema ovog diplomskog rada. Naime, kod ove sorte grozd u punoj zrelosti sadrži određeni udio bobica koje su nastale iz oplođenih cvjetova ( koje nose sjemenke ) i koje su normalno razvijene, ali i određeni udio bobica koje u sebi nemaju sjemenku, a koje nastaju iz cvjetova kod kojih nije došlo do oplodnje. Jedan od ciljeva klonske selekcije kod ove sorte upravo je utvrđivanje unutarsortne varijabilnosti na ovom svojstvu, za koje još nije do kraja utvrđeno na koji način utječe na kvalitetu vina. Istraživanje je provedeno na 26 klonskih kandidata ove sorte, pri čemu se utvrđuju najvažnije ampelografske karakteristike između njih i, na kraju, izdvajaju se oni ponajbolji koji nose određene, posebne, agronomske i gospodarske značajne karakteristike. Kako bi se utvrdilo postoji li utjecaj sadržaja pasolina, tj. postotak oplođenih bobica na ostale kvalitativne i kvantitativne pokazatelje kod sorte Grk, izračunate su korelacije između tih svojstava i udjela pasolina u masi bobica. Lošija oplodnja kod ove sorte vrlo malo utječe na ukupan prinos, masu grozda i randman, negativno utječe na sadržaj ukupnih kiselina u moštu, a pozitivno na masu preostalih oplođenih bobica u istom grozdu. Najviši koeficijent korelacije dobiven je za sadržaj šećera u moštu i prosječnu masu pasoline. Ovo je zapravo očekivano, jer je utvrđeno kako pasoline imaju viši sadržaj šećera u odnosu na oplođene bobice. Međutim, ovdje je zanimljivo kako slaba oplodnja u znatnoj mjeri utječe na veličinu pasolina, tj. pasoline su veće kod grozdova sa slabijom oplodnjom. Glavni cilj ovoga postupka bio bi promoviranje i očuvanje naših autohtonih sorti, konkretno sorte Grk, povećanje nasada pod ovom sortom i proizvodnja genetski ispravnog i čistog sadnog materijala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA