ࡱ> :bjbjUU 4??:EEEEEYYYY,dY<;;;;;;;$S>@>;E;EEa<X,X,X,EE;X,;X,X,9|Z;`, tY'^:;w<0<p:3Av+3A$Z;Z;3AEn;8X,lrN;;X,<3A :Specifi nosti tala bjelovarske zavale  Iz ega auma raste  Vrbek i Pilaa Svojstva pedogenetskih faktora i njihova varijabilnost razlog su vrlo razli itih kombinacija utjecaja i njima uvjetovanih pedogenetskih procesa. Sve to ima za posljedicu razmjerno veliki broj nastalih pedosistematskih jedinica tj. tipova, podtipova, varijeteta i formi tala. Na temelju terenskih morfo-genetskih prou avanja i podataka laboratorijskih analiza na podru ju aumarije Vrbovec utvreni su slijedei tipovi tala prikazani u tablici 1. Tablica 1: Popis pedosistematskih jedinica Naziv tipa tlaNi~a podjela tipa tlaKoluvijalno tlo (Koluvium)Eutri ni Distri ni KarbonatniEutri no smee (Eutri ni kambisol)Na lesu i lesolikim sedimentima Na aluvijalnom i koluvijalnom nanosuDistri no ili kiselo smee (Distri ni kambisol)Tipi no Ilimerizirano PseudooglejenoLesivirano ili ilimerizirano tlo (Luvisol)Na silikatnim i silikatno karbonatnim supstratima Tipi no Povrainski oglejenoSemiglej (Humofluvisol)Aluvijalno livadskiFluvijativno ili Aluvijalno tlo (Fluvisol)Karbonatno Karbonatno, oglejeno Nekarbonatno Nekarbonatno, oglejenoPseudoglejRavni arski (na zaravni) Obrona ni (na padini)Mo varno glejno (Euglej)Hipoglej Epiglej Amfiglej Opis tipova tala Koluvijalno tlo (koluvium, colluvium)  (KO) (WRB-Regosol [anthropic, gleyic, arenic, , dystric, eutric, arenic,]) - (RG) Sklop profila (A)-C. Tvorba koluvijalnog tla nastaje u podno~ju padina gdje se nakupljaju estice tla i stijena nanesene iz gornjih dijelova padine. Transport tvari vrai se prete~no buji nim tokovima koji imaju veliku prenosnu snagu. U nanosu su izmjeaane sitnije estice (sitnica tla) s esticama aljunka i kamena. imbenici koji utje u na tvorbu koluvijalnog tla su uniatavanje prirodne vegetacije, erozijski u inak kiae i neodgovarajue gospodarenje. Reljef karakteristi an za koluvijalno tlo predstavljaju zaravnjeni tereni ili ravnice koje nalije~u na podru ja padina. Koluvijacija je proces kada stalno pritjecanje svje~eg nanosa nadvladava pedogenetske procese i ocrtava razvoj tla u po etnom stadiju s (A)-C profilom. Koluvijalno tlo, s obzirom na uvjete tvorbe ima airok raspon variranja fizikalnih i kemijskih svojstava. Eutri no smee tlo (eutri ni kambisol, eutric cambisol)  (ES) (WRB-Cambisol [fluvic, gleyic, eutric])  (CM) Sklop profila A-(B)v-R i A-(B)v-C-R. Eutri no smee tlo se trajno odr~ava i ima najveu rasprostranjenost u semihumidnom podru ju (godianja koli ina oborina 600-700 mm, srednja godianja temperatura 10-12 oC). Mati ni supstrat od velike je va~nosti za nastanak eutri nog kambisola. Najbolje mu odgovaraju prapor, ilovasti jezerski i rije ni sedimenti. Dominantan je pedogenetski proces argilosinteza, prete~no se formiraju troslojni minerali gline, uglji ni dioksid je glavni agens raspadanja primarnih minerala. Prema M. Gra aninu (1977) uz argilosintezu bitni su joa i ovi elementarni procesi braunizacije: slabo alkali na do nedutralna aluvijacija, dekarbonatizacija i umjerena humizacija A horizonta i karbonatizacija (B) horizonta. Eutri ni kambisoli veinom su ilovasti s neato poveanim sadr~ajem gline u (B)v horizontu tlo ima dobru dreniranost, osrednji vodni kapacitet i povoljan zra ni re~im. Kemijske su osobine eutri nog kambisola na ilovastim supstratima takoer vrlo povoljne: slabo kisela do neutralna reakcija (pH oko 6,5), aumska tla sadr~e 4-7 % humusa (odnos huminskih i fulvokiselina oko 1,0). Sadr~aj bioelemenata dosta ovisi o mati nom supstratu. Karakteristi nim obilje~jem mo~e se smatrati smanjena koli ina rastopljivog P2O5. Najveu produktivnost imaju eutri ni kalcikambisoli na praporu a najni~u na peridotitsko-serpentinskim supstratima. To su dominantno poljodjelska tla. Distri no smee tlo (distri ni kambisol, dystric cambisol)  (DS) (WRB-Cambisol [ fluvic, gleyic, skeletic, dystric, humic,])  (CM) Sklop profila A-(B)v-C-R ili A-(B)v-R. Distri na smee tla naj eae dolaze na kremenim-silikatnim supstratima s malom koli inom bazi nih kationa (pjea enjaci, akriljci, kiseli eruptivi itd.). Dominantan je proces braunizacija (raspadanje primarnih minerala, argilofikacija, argilosinteza i akumulacija oksida ~eljeza). Nizak sadr~aj baza u supstratu i intenzivna ispiranja u humidnoj klimi dovode do osjetne acidifikacije i mobilizacija aluminija (Al3+). Distri ni kambisoli najrasprostranjeniji su u gorskim predjelima. Razlikuju se podtipovi, odnosno prijelazni razvojni stadiji: tipi ni, humozni (u pretplaninskom podru ju), lesivirani, pseudoglejni i podzolirani. Distri ni kambisol (A+B+BC horizont) je dublji od 30 cm, naj eae 60-80 cm, a rjee viae od 100 cm. U pravilu to su pjeskovite ilova e propusne za vodu i dobro prozra ne. Sadr~aj humusa jako varira. U bukovom pojasu sadr~i u A horizontu naj eae 5 do 10 % humusa. Sadr~aj duaika varira usporedno sa sadr~ajem humusa, a odnos C:N iznosi 15 i viae. Reakcija distri nog kambisola je kisela (pH od 4,5-5,5), zasienost bazama je naj eae od 30-50 %. gotovo uvijek je tlo opskrbljeno rastopljivim fosforom, dok pristupa nog kalija ima dovoljno (u pravilu 10-25 mg/100 g). Tla pokazuju airok raspon mehani kog sastava i s tim u svezi vodnih svojstava. budui da su fizikalne osobine ovih tala uglavnom povoljne kao i uvjeti za razvoj korijenovog sustava, popravkom kemijskih svojstava putem fertilizacije (N, P) posti~u ona visoku produktivnost u aumarstvu, a esto i u poljodjelstvu. Lesivirano tlo (ilimerizirano tlo, luvisol)  (L) (WRB-Luvisol [albic, leptic, fluvic, arenic, gleyic, dystric,])  (LV) Sklop profila Aoh-E-Bt-C. Lesivirana tla (luvisoli) se stvaraju na ilovastim supstratima ili stijenama ijim se raspadanjem mo~e nastati dublji ilovasti profil. Luvisoli su vezani za humidna podru ja u kojima se mogu formirati descendentni tokovi vode. Za luvisol je karakteristi no ispiranje (lesiva~a) estica gline iz E horizonta i njihovo akumuliranje u Bt horizontu. Eluvijalno-iluvijalna migracija gline odigrava se u uvjetima umjerene kiselosti (pH 5-6). Teksturno diferenciranje luvisola esto mo~e biti potencirano pritjecanjem eolskog nanosa u povrainske slojeve. Eolski proces je naro ito intenzivno zahvatio luvisole stvorene na vapnencima i dolomitima ( dvoslojni profili ). Izuzmu li se podzoli nastaju u specifi nim uvjetima i kod nas na vrlo malim povrainama, lesivirana tla su naaa, u smislu sukcesije, najrazvijenija tla i naj eae predstavljaju u naaim bioklimatima zavrani tipski (pedogenetski) razvoj tla. Postoji prili no velika razlika izmeu svojstava luvisola nastalih na silikatnim supstratima i na istim vapnencima i dolomitima. Dubina A horizonta varira od 5  15 cm. Povrainski horizonti su po mehani kom sastavu pjeskoviti ili praakaste ilova e. Sadr~aj humusa pod aumom iznosi 3 10 %. Reakcija je slabo do umjereno kisela (pH 5-6, rijetko ispod 5,0). Tlo je srednje opskrbljeno duaikom i kalijem, dok je sadr~aj pristupa nog fosfora vrlo nizak. Luvisoli bujadi no vriatinskih terena imaju visok potencijal za podizanje kultura etinja a, ali gdje teren dozvoljava i nakon popravljanja kemijske plodnosti, oni su vrlo pogodni i za neke poljoprivredne kulture. Pseudoglej (Pseudogley)  (PS) (WRB-Albeluvisol [alic, gleyic, dystric, umbric, arenic, endoeutric])  (AB) (WRB-Planosol [alic, gleyic, luvic, dystric, umbric, arenic, eutric,])  (PL) Sklop profila A-Ig-IIg-C i A-Eg-Bg-C. Supstrati na kojima se pseudoglej mo~e stvarati moraju biti diferencirani po teksturi tako da se ispod relativno propustljivog povrainskog sloja za vodu javlja nepropustljiv sloj. Pseudoglej karakterizira izmjenu vla~nog i suhog razdoblja. Pseud  f    j * L`bJLj±±± ±~±~±mm±~~~~mmmm hzzh1(YCJOJQJ^JaJ hzzhxCJOJQJ^JaJ hzzhzzCJOJQJ^JaJ hzzhQCJOJQJ^JaJ hzzh%-CJOJQJ^JaJ hzzh6CJOJQJ^JaJ+hzzhzz5CJOJQJ^JaJmHsH+hzzh65CJOJQJ^JaJmHsH*  j i}kd$$Ifl0J "  t0644 layt%-d$Ifgdzz dgdzz  ( * H p oaad$Ifgdzz}kd$$Ifl0J "  t0644 laytaz & Fd$Ifgdzz 2\lssaaa & Fd$Ifgdzzd$Ifgdzz}kd0$$Ifl0J "  t0644 layt%-brsssaa & Fd$Ifgdzzd$Ifgdzz}kd$$Ifl0J "  t0644 layt%-ssa & Fd$Ifgdzzd$Ifgdzz}kd`$$Ifl0J "  t0644 layt%-6Lbssaaaa & Fd$Ifgdzzd$Ifgdzz}kd$$Ifl0J "  t0644 layt%-Jsaa & Fd$Ifgdzzd$Ifgdzz}kd$$Ifl0J "  t0644 laytazJLl~ssaaa & Fd$Ifgdzzd$Ifgdzz}kd($$Ifl0J "  t0644 layt%-jl*. LPVz*.P`fzͻygS͈Sgg&hzzh%-5CJOJQJ\^JaJ#hzzh%-5CJOJQJ^JaJhzz5CJOJQJ^JaJhzzCJOJQJ^JaJ&hzzhH75CJOJQJ\^JaJ hzzhH7CJOJQJ^JaJ#hzzhH75CJOJQJ^JaJ hzzh%-CJOJQJ^JaJ hzzh1(YCJOJQJ^JaJ hzzh6CJOJQJ^JaJ 2PRTV2wwjjjjjjjjj $da$gdzz dgdzz}kd$$Ifl0J "  t0644 layt%- 24(%*%%4&6&N2P22B3D3???@*A,A`&aa>bk $`a$gdaz $`a$gdzz$a$gdzz$d`a$gdzz $da$gdzz####(%P%%%%%,&0&T&h&r&&&&))N2P2l222:3>3b3v3&=(=?????@ܼܼܪܖ܈ܖܪܪ܈vܖܖܪ܈gܖhaz5CJOJQJ^JaJ#hzzh%->*CJOJQJ^JaJhazCJOJQJ^JaJ&hzzh%-5CJOJQJ\^JaJ#hzzh%-5CJOJQJ^JaJ#hzzh%-CJH*OJQJ^JaJhzzCJOJQJ^JaJ hzzh%-CJOJQJ^JaJ#hzzh%-CJH*OJQJ^JaJ(@@"A&A*A,AJA^AdAvAdC`BcDcjjkkkll l(lllllllt t(xTxxxxxxyyyyy6y@ydzԁցۜێێێێhaz5CJOJQJ^JaJhazCJOJQJ^JaJ#hzzh%-5CJOJQJ^JaJ hazaJUhzzh%-5aJhzzh%-aJ#hzzh%->*CJOJQJ^JaJ hzzh%-CJOJQJ^JaJ&hzzh%-5CJOJQJ\^JaJ2oglej je vezan za ravni arske terene s blagim nagibima. U dinamici zastoja vode razlikujemo tri faze: a) mokru kada su sve pore ispunjene vodom; b) vla~nu kada se vla~nost kree izmeu poljskog vodnog kapaciteta i to ke venjenja i c) suhu fazu kada je vla~nost ispod to ke venjenja. Naizmjeni no smjenjivanje mokre i suhe faze uvjetuje redukcijske i oksidacijske procesae i specifi nu morfologiju (mramoriranost) g horizonta kao i tvorbu Fe i Mn konkrecija. Mnogi pseudoglejevi su reliktni i nose u sebi znakove procesa hidromorfizma koji danas viae nisu aktivni. Morfoloaki znaci ovise i o svojstvima supstrata, pa isti vodni re~im mo~e prouzrokovati razli ite morfoloake znakove. a horizont pod aumskom vegetacijom iznosi 6-10 cm. Povrainski su horizonti (A i g) obi no praakaste ilova e s viae od 40 % estica praha, dok je nepropusni sloj glinasta ilova a. Struktura je openito slabo izra~ena. Humusni horizont ima najveu poroznost (do 50 %), dok je B (ili II g) horizont prakti no nepropustan za vodu i s niskim kapacitetom za zrak (3-6 %). Tlo pod aumom ima 3-5 % humusa, odnosno C i N od 10-15; pH se kree od 5-6. Stupanj zasienosti bazama u povrainskim horizontima je obi no ni~i od 50 %. Tlo je izrazito deficitarno u aktivnom i ukupnom fosforu. Sadr~aj fizioloaki aktivnog kalija naj eae se kree od 5-10 mg/100 g. Pseudoglej je vrlo podlo~an eroziji. U pedoklasifikacijskom i gospodarskom pogledu lu imo dva podtipa pseudogleja: obrona ni i ravni arski. Recentno aluvijalno tlo (recentni rije ni nanos, fluvisol)  (FL) (WRB-Fluvisol [gleyic, skeletic, dystric, eutric, , arenic, stagnic, calcaric])  (FL) Sklop profila (A)-I-II. tlo nastaje na poplavnoj terasi (poloju) rijeka. Vla~enje tla se vrai iz tri izvora: padaline, poplavne i podzemne vode. Dinamiku vodnog re~ima karakterizira veliko sezonsko kolebanje razine vode i mo~e iznositi 1-4 m. Vode u tlu su bogatije kisikom pa su procesi redukcije slabo izra~eni. Uvjeti talo~enja u poloju su promjenjivi, pa nastaju slojeviti nanosi s estom pojavom zatrpanih (fosilnih) humusnih horizonata. talo~e se jedan preko drugog vrlo raznovrsni nanosi (pijesci, aljunci). Mineralni i kemijski sastav su takoer vrlo promjenjivi i ovise o podrijetlu i prirodi materijala koji se iz slivnog podru ja transportira u rije ni tok. Veina naaih fluvisola su karbonatni i sadr~e viae od 5 % karbonata. Koli ina humusa u recentnom aluviju je uglavnom mala i ne prelazi 1-2 %. Fluvisoli su staniata zanimljiva za uzgoj kultura topola i vrba. Proizvodnost fluvisola najviae ovisi o mehani kom sastavu. Aluvijalna tla promatrana po bioklimatima ne pokazuju raznolikosti svojstava koje bi se mogle pripisati njihovoj bioklimatskoj pripadnosti. Zapravo postoji razlika u dubini A horizonta i postotnom sadr~aju humusa i ukupnog duaika te estica praha u mehani kom sastavu tla. Uzrok tih razlikovnih svojstava aluvijskih tala valja tra~iti u ve opisanoj opoj genezi aluvijalnih tala: dominantna uloga hidroloakog faktora, heterogenost aluvijalnih sedimenata te u procesu aluvijacije koji jedva da nadvladava proces sedimentacije. Fluvijativno livadsko (humofluvisol, semiglej)  (HF) (WRB-Fluvisol [gleyic, dystric, eutric, stagnic, humic])  (FL) Sklop profila A-C-G. Ovo tlo se javlja uglavnom u sredianjem dijelu poloja gdje uslijed smanjenog intenziteta sedimentacije dolazi do formiranja humusnog horizonta. Supstrat je prete~ito ilovast. Debljina humusnog horizonta iznosi naj eae 20-30 cm. Glejni horizont le~i dublje od 100 cm i ima jako izra~en Gso podhorizont. Reakcije su kisele do slabo alkalne. Humofluvisoli sadr~e naj eae 2-5 % humusa. Openita karakteristika humofluvisola (semigleja) je oglejavanje podzemnim vodama koje se nalaze u dubljim dijelovima profila (ispod 1 m). Povrainski dijelovi profila ostaju potpuno izvan utjecaja podzemne vode i formiraju se po tipu automorfnih tala (rendzina, ernozem), a mo~e imati i kambi ni, pa ak i eluvijalni-iluvijalne horizonte ato zavisi o dubini le~anja podzemne vode, klimatskim uvjetima i starosti tla. Budui da svojstva gornjeg (automorfnog) dijela profila mogu biti vrlo razli ita, ne mo~e se ovdje govoriti o tipskim svojstvima, ve svaki profil zahtijeva posebnu analizu i ekoloaku procjenu. Semiglejna tla statisti ki su opisana upodru ju bioklimata aume hrasta lu~njaka i obi nog graba. Pseudoglej-glejno tlo (Pseudogley-gley)  (PS) (WRB-Planosol [gleyic, luvic, dystric, umbric, arenic, eutric,])  (PL) Karakterizira ga istovremeno pseudooglejavanje i hipooglejavanje. Ima ovu grau profila: A-Eg-Bg-G. Po ekoloakim svojstvima i kapacitetu plodnosti ini prijelaz izmeu pseudogleja i mo varnih glejnih tala. Ovaj tip tla slabo je zastupljen u naaoj pedosferi  zauzima oko 0,38 % kopnenog teritorija Hravtske  i to najviae u bioklimatu aume hrasta lu~njaka i obi nog graba. Prema prosje nom sadr~aju estica gline i praha pripadaju ta tla u praakaste do glinaste ilova e. Tla imaju naj eae kiselu do osrednje kiselu reakciju. Povrainski A horizont je jako humozan i ima ekoloaki povoljan C:N odnos s prosje nom vrijednosti 12,5. Mo varno glejno tlo (Euglej, Eugley)  (EU) (WRB-Gleysol [gleyic, vertic, molic, calcic, arenic, dystric, eutric, stagnic,])  (GL) Epiglej (Epigley)  (EG) Sklop profila A-Gr-Gso-G. Ima humusni horizont sa znakovima hidromorfizma i G horizont s jasno diferenciranim Gso i Gr podhorizontom. Oglejavanje (zamo varivanje) je uzrokovano povrainskim prete~no poplavnim vodama, koje stagniraju do dubine 1 m i s dubinom slabi. Epiglej se odlikuje malom bioloakom aktivnoau, nedostatkom kisika u pedosferi i nepovoljnim fizikalnim i kemijskim osobinama. Bez melioracije nepovoljnog vodnog re~ima, epiglej se mo~e smatrati malo produktivnim tlom za ratarsku proizvodnju. Hipoglej (Hypogley)  (HG) Sklop profila A-Gso-Gr-G. Hipogleji su vezani za reljefske depresije u kojima se nalaze deblji slojevi podzemne vode ija razina pokazuje malo kolebanje. Osnovno je obilje~je da se podzemna voda nalazi na tako maloj dubini da je itav profil utjecan anaerobnim procesima (razina podzemne vode je obi no iznad 80 cm). Supstrat hipoglejnih tala mo~e imati razli it mehani ki sastav, a u kemijskom pogledu mo~e varirati od bezkarbonatnih do karbonatnih supstrata. Hipoglej zasien bazama ima humusni horizont dubine 20-30 cm. Debljina Gso podhorizonta zavisi o zoni kolebanja podzemne vode. Gr podhorizont se podudara sa zonom trajne stagnacije vode. Hipoglej je prete~no glinasto tlo. G horizont je glinastiji nego A. Struktura glinastog tla poliedri na ili prizmati na. Tlo mo~e imati veliki koeficjent bubrenja. Euglej sadr~i do 10 % humusa, a varijacije s  anmor humusom i do 30 %. Reakcija je naj eae neutralna do slabo alkalna. Ukupni sadr~aj N, P i K je visok, ali u anaerobnim uvjetima nizak sadr~aj mineralnih oblika N. Fosfor je vezan s Fe i al u biljkama nepristupa ne ili teako pristupa ne spojeve Amfiglej (Amphygley)  (AG) Sklop profila Aa-Gr-Gr,so-Ggr-G ili Aa-G-G. Hidrogenizacija tla je uvjetovana i podzemnom i poplavnom vodom, pa je prisutan i hipoglejni i epiglejni karakter profila s meuslojem koji nije ili je slabije oglejen. U ovom tipu tla su kumulirana svojstva epigleja i hipogleja u jedinstveni profil. U ekolokom smislu to je nova kvaliteta jer je biljka izlo~ena poveanoj vla~nosti. U pogledu mehani kog sastava, esta je pojava viaeg sadr~aja gline u A nego u G horizontu. Kemijska svojstva ovog tla su sli na opisnim svojstvima hipogleja. kk lll(x*xxyydzF|ԁց4Ă "$d`a$gdzz$a$gdzz$a$gdaz $da$gdzz,0Ăx`b؇"Ήԉ "@TLRz|ؓΕ$FP\8:ҳ҆hzzhzzaJ#hzzh%->*CJOJQJ^JaJ#hzzh%-5CJOJQJ^JaJhaz5CJOJQJ^JaJ hazaJhzzh%-5aJhzzh%-aJ&hzzh%-5CJOJQJ\^JaJ hzzh%-CJOJQJ^JaJ4"Ε8:$a$$d`a$gdzz$a$gdzz21h:pQ. A!"#$% $$If!vh5 5#v #v:V l t065 5yt%-$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5ytaz$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5yt%-$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5yt%-$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5yt%-$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5yt%-$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5ytaz$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5yt%-$$If!vh5 5#v #v:V l t065 5yt%-j 666666666vvvvvvvvv666666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHN`N 6Normal dCJ^J_HaJmHsHtHDA D Default Paragraph FontRi@R 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List t t 6 Table Grid7:V0 dD@D 6 List Paragraph ^m$\B`\ %- Body Text d$CJOJPJQJ^JaJmHsHtH P/!P %-Body Text CharCJOJPJQJmHsHtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] : j@:"+./O J2k":#$%&'()*,-NP8@0(  B S  ? JԳ[ Jg J$g Jg J$g Jg J$g Jg Jd>m K>m K?m K$@m K@m  $3+Y+[,3y5H6:      %8+_+^, 3~5M6: C *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter ȭ] 1 m10 cm100 cm15 cm30 cm4 m700 mm80 cm ProductID             DITa$.0ty+[fltv~#$,6CDRT^cpv}$=EFRS_aiku%'028:@DKMSU[BJ^gHSfp>I   ? G  ' ( 1 7 D l x   P Y \ i | !"0IUVc CL,.;kr&'0(28EKR_fhmouw}DLZa!",qz`g (4s{  "  !#)+13=LTVZ\bdikrtz|q{!)DQlnqst~""###N#Y#[#d##################$I$O$]%c%&&;'D'''''((5())))))))* * *****#*%*,*.*3***:+@+s+v+w+++++++, ,,,,,,,,,, ------:.D.`.i.j.t....................// /2/C/F/U/p/r///// 00?0G0Y0c0A1H1111111111111111111111112222!2;2=2>2A2g2t2222222222243;3y3333'4/41494T4W4X4Z4^4g4u4~465=5555566X6[6\6h666666667(73787C7[7e7p7v777Z8\888888888888888888849>9A9J9^9h999999999:::IK 45CDY[jkuv~-.56CDRTtu~%&01EFRSikuveh  &(YZFGDEs#u### $$))))<*?***++....//111122)2+2&4'4A4D48888:: # #######'' * *3*3*9.:...////1122:{nU>[t6Cz{@y?fXYFNLf^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHop^p`OJQJo(hH@ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.YFN[y?z{>{nJ\u%-H71(YazzzQx6::@22 22| :`` ` `````&`@``UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@ Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA BCambria Math"q{BFBF2j2j!r0::2QHX $P62!xxsalixsalix$      Oh+'0 px  salixNormalsalix4Microsoft Office Word@40@o@4Os2՜.+,0 hp  Hewlett-Packardj:  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQSTUVWXY[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz|}~Root Entry F@ tData R1TableZWAWordDocument4SummaryInformation({DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q