Naslov
Utjecaj šumske vegetacije na arenosole na području Đurđevačkih pijesaka.
(Influence of the forest vegetation on arenosols in Đurđevački pesci area)

Autori
Vrbek, Boris ; Pilaš, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Perspektive gospodarenja tlom u budućnost / - Zagreb, 2010, 79-80

Skup
XI Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva. "Perspektive gospodarenja tlom u budućnosti" Nacionalni park Plitvička jezera

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 05.07.2010. - 08.07.2010

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pijesci; arenosol; šumska vegetacija; Đurđevački pijesci
(arenosol; Đurđevački pijesci; forest vegetation; sands)

Sažetak
Uvod Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj pri karaju 19. stoljeća pošumljeni su pijesci s običnim i crnim borom. Nakon nekog vremena na području pijesaka je poćeo pridolaziti i obični bagrem. Pošumljavanje je rađeno u svrhu smirivanja pijesaka u tadašnjoj "Hrvatskoj pustinji" te kako bi se pripremili ekološki uvjeti za prirodnu obnovu i rast šuma na tom području. Srednja godišnja količina padalina je 950 mm, srednja godišnja temperatura 10, 1 Co. Matični supstrat sadrži 78-80% SiO2 i 2-4% CaO + MgO. Rezultati i diskusija U ovom radu se istražuje utjecaj vegetacije na karakteristike tala nakon 100 godina rasta vegetacije crnog i običnog bora te bagrema. Istraživano područje po vegetacijskim obilježjima pripada u šumsku zajednicu hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1956 ex. Rauš 1969). Na području Đurđevačkih pijesaka u sjevernoj Hrvatskoj u razdoblju od 90 do 110 godina pod kulturama crnog i običnog bora te običnog bagrema razvila su se tla tipa Sirozem na pijescima. Humusno akumulativni horizont je debljine od 5-15 cm i organski sloj listinca od 1 do 3 cm debljine. Na kontrolnim mjestima u rezervatu na čistim pijescima zastupljen je Arenosol (Haplic, Protic, ARENOSOL Dystric) bez utjecaja šumske vegetacije. Humusni horizont (A) je debljine do 2 cm. Prosječni sadržaj humusa u A horizontu u bagremovoj šumi je oko 15 t/ha, mješovitoj šumi bora i bagrema oko 18, 7 t/ha i u čistoj borovoj kulturi crnog i običnog bora oko 20t/ha. Sadržaj humusa na dubini od 0-5 cm pod šumskom vegetacijom prosječno je za 3, 1% do 4, 4% veći nego na kontrolnom mjestu na čistim pijescima. Tla pod šumom sadrže u površinskom horizontu (0-5 cm dubine) od 0, 12 do 0, 32 % ukupnog dušika i za 4, 4 % je veći nego na kontrolnom mjestu. Što je više prisutno bagrema, veća je količina dušika. Humusni horizont debljine 5 cm prosjećno ima niže pH vrijednosti od C horizonata Zaključci Prema navedenim podacima istraživanja može se zaključiti kako je jak utjecaj šumske vegetacije na arenosole na području Đurđevačkih pijesaka. Na pijescima se odvija recentna pedogeneza i nalazimo u većem dijelu područja Sirozeme (Regosol). Evolucija tala odvija se progresivno prema sljedećoj skupini- Rankerima (Leptosol).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA