Naslov
Službeni prostorni podatci kao osnova za upravljanje u poljoprivredi
(Official Spatial Data as a Base for Management in Agriculture)

Autori
Zekušić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Geodetski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.12

Godina
2011

Stranica
119

Mentor
Lapaine, Miljenko

Ključne riječi
službeni prostorni podaci; upravljanje u poljoprivredi
(official spatial data; management in agriculture)

Sažetak
U radu je prikazan pregled aktivnosti projekta uspostave Sustava za identifikaciju zemljišnih čestica (eng. Land Parcel Identification System  LPIS) koji je u Hrvatskoj objavljen pod imenom ARKOD. Projekt se provodio od 2007. do 2011., a vodilo ga je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR), odnosno po svome osnutku, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Glavnu podršku provedbi projekta pružali su Državna geodetska uprava (DGU) kroz osiguranje potrebnih prostornih podloga i Hrvatski geodetski institut (HGI) kroz provedbu kontrole kvalitete. Istraživanje provedeno u okviru magistarskog rada vezano je uz geodetske aktivnosti, odnosno aktivnosti DGU-a definirane Nacionalnim programom uspostave LPIS-a. Sa završetkom projekta uspostave LPIS-a, završena je i izrada digitalnog katastarskog plana RH, izrađeno je 6854 listova novog DOF-a 5, te su prvi put za područje cijele države preklopljeni navedeni službeni prostorni podatci koji su potom objavljeni na mrežnim stranicama. Na početku magistarskog rada postavljene su ove hipoteze: 1. DGU može provesti aktivnosti predviđene Nacionalnim programom i Akcijskim programom uspostave LPIS-a u Hrvatskoj tako da se sve aktivnosti provedu u zadanim rokovima, opsegu i očekivanoj kvaliteti. 2. Zakonska regulativa u vezi s kartografskim podlogama i LPIS-om u Hrvatskoj međusobno je dobro usklađena. 3. Poznata je točnost s kojom treba odrediti koordinate lomnih točaka parcela ARKOD da bi izračunane vrijednosti površina bile u skladu s Pravilnikom o izravnim plaćanjima u poljoprivredi. Nakon postavljanja hipoteza u prvom je poglavlju dan osvrt na postanak, tijela i metode financiranja EU. U drugom poglavlju dan je pregled dijela objavljenih radova na području LPIS-a djelatnika Zajedničkog istraživačkog centra (eng. Joint Research Center) EU i hrvatskih stručnjaka. U trećem i četvrtom poglavlju dan je pregled zakonodavnog okvira uspostave i održavanja LPIS-a u EU i RH. Također, objašnjena su načela Zajedničke poljoprivredne politike EU s naglaskom na provedbu izravnih plaćanja poljoprivrednicima i uspostavu Integriranog administrativnog i kontrolnog sustava  IAKS-a. Uz to, dan je pregled vrsta referentnih parcela u zemljama članicama EU čiji odabir uvjetuje metodologiju razvoja LPIS-a, te pregled specifikacija EU za izradu DOF-a u svrhu uspostave LPIS-a. U petom poglavlju opisano je pokretanje i organiziranje uspostave LPIS-a u RH te je opisan tijek provedbe projekta s naglaskom na provedbu Nacionalnog programa uspostave LPIS-a i međusobnu suradnju svih provedbenih institucija (MPRRR-a, APPRRR-a, DGU-a i HGI-a). U šestom poglavlju dane su osnovne informacije o sljedećim prostornim podatcima korištenim u projektu LPIS: digitalni ortofoto 1:5 000, topografska karta 1:25 000, digitalni model reljefa, digitalni katastarski plan i podatci Središnjeg registra prostornih jedinica. Također, opisani su način i tijek izrade onih prostornih podataka koji do trenutka pokretanja projekta LPIS-a još nisu bili izrađeni. U sedmom i osmom poglavlju dan je pregled moguće suradnje DGU-a i APPRRR-a na održavanju ARKOD-a u okviru Hrvatskoga pozicijskog sustava (CROPOS-a), Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP-a), GeoPortala DGU, Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS-a) te u okviru provedbe buduće homogenizacije digitalnog katastarskog plana. U zaključku u devetom poglavlju je nakon provedenog istraživanja o korištenju službenih prostornih podataka kao osnove za upravljanje u poljoprivredi potvrđena prva hipoteza: DGU može provesti aktivnosti predviđene Nacionalnim programom i Akcijskim programom uspostave LPIS-a u Hrvatskoj tako da se sve aktivnosti provedu u zadanim rokovima, opsegu i očekivanoj kvaliteti. Opovrgnute su druga i treća hipoteza, tj. Zakonska regulativa u vezi s kartografskim podlogama i LPIS-om u Hrvatskoj međusobno nije dobro usklađena te nije poznata točnost s kojom treba odrediti koordinate lomnih točaka parcela ARKOD da bi izračunane vrijednosti površina bile u skladu s Pravilnikom o izravnim plaćanjima u poljoprivredi. Nakon zaključka, u 10. poglavlju obrađena su neka jezična pitanja vezana uz terminologiju LPIS-a i ARKOD-a te izrađen mali rječnik osnovnih pojmova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA