Pregled bibliografske jedinice broj: 559192
Svoja, žuđena, nikad zadobivena. Predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti
Svoja, žuđena, nikad zadobivena. Predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti // Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova: književnost. / Halilović, Senahid ; Kodrić, sanjin (ur.).
Sarajevo: Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012. str. 429-438 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 559192 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Svoja, žuđena, nikad zadobivena. Predodžbe Bosne u novijoj hrvatskoj književnosti
(Our, Wanted, Never Gained. Perceptions of Bosnia in Newer Croatian Literature)
Autori
Protrka Štimec, Marina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova: književnost.
/ Halilović, Senahid ; Kodrić, sanjin - Sarajevo : Slavistički komitet Hrvatskoga filološkog društva, 2012, 429-438
Skup
Prvi bosansko-hercegovački slavistički kongres
Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 26.06.2011. - 28.06.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Hrvatska književnost; orijentalizam; okcidentalizam; Matija Mažuranić; Bosna; antemurale christianitatis
(Croatian literature; orientalism; okcidentalism; Matija Mažuranić; Bosnia; antemurale christianitatis)
Sažetak
Dugotrajna percepcija vlastitog geopolitičkog prostora kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis) u hrvatskoj je književnosti povezana s vizijom neprijateljskog, prijetećeg Istoka. Njegova vojna nadmoć, kulturna i religijska različitost povijesno su utemeljivale diskurzivno stvaranje političke granice prema Bosni. Poimanje Bosne i pripadajućeg stanovništva kao "Turaka" u hrvatskoj se književnosti 19. stoljeća, dosljedno prevladavajućoj ideologiji sveslavenske (kasnije južnoslavenske) uzajamnosti, drastično mijenja o čemu svjedoče onodobni diskurzivni spomenici jačajućem interesu za "istokrvnu braću drugog vjerozakona". Teme i prilozi u tadašnjoj književnoj periodici, putopisima (Matije Mažuranića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Adolfa Vebera Tkalčevića), novelama i romanima (Ksavera Šandora Gjalskoga, Josipa Eugena Tomića) i epici (npr. Luke Botića) na novi način koncipiraju granicu vlastitog identiteta prema Bosni. Ubrzano upoznavanje svoga koje je istodobno blisko i posve nepoznato u ovom je slučaju istodobno posljedica nacionalnointegracijske ideologije, ali i orijentalističke čežnje za egzotičnim Drugim. U izlaganju ću predstaviti osnovne strategije diskurzivnog stvaranja Istoka, granice i vlastitog narativnog identiteta koje su nastale kroz hrvatsku knj. 19. stoljeća, te način na koji su se održale kroz književnost 20. st.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Http://www.slavistickikomitet.ba/Zbornik2-Web-F.pdf#page=1&zoom=auto, 0, 666
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-0000000-0836 - Hrvatska književna periodika 1951 - 2000. (Brešić, Vinko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Marina Protrka Štimec
(autor)