Pregled bibliografske jedinice broj: 559081
Gadamerovo razumijevanje mnogolikosti iskustva bitnih načina života
Gadamerovo razumijevanje mnogolikosti iskustva bitnih načina života // Filozofska istraživanja, 30 (2010), 3; 525-545 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 559081 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gadamerovo razumijevanje mnogolikosti iskustva bitnih načina života
(Gadamer's Understanding of the Diversity of Experience of Modes of Life)
Autori
Pažanin, Ante
Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 30
(2010), 3;
525-545
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
filozofija; etika; politika; umjetnost; znanost; tehnika; fenomenologija; hermeneutika; bios poietikos; bios praktikos; bios theoretikos; Aristotel; Hans-Georg Gadamer
(Philosophy; Ethics; Politics; Art; Science; Technics; Phenomenology; Hermeneutics; bios poietikos; bios praktikos; bios theoretikos; Aristotle; Hans-Georg Gadamer)
Sažetak
Aristotel je strogo lučio tri bitna načina života: bios poietikos, bios praktikos i bios theoretikos, te je smatrao da samo dva posljednja načina života ozbiljuju najviše dobro pomoću savršenih oblika znanja, i to najviše dobro kao ljudsko dobro pomoću razboritosti praktičnoga uma (phronesis) i kao božansko dobro pomoću mudrosti teoretskoga uma (sophia). Oba ta načina postizanja sreće (eudaimonia) ozbiljuju najviše dobro na svoj vlastiti način, i to praktični um etičko-političkim djelovanjem građana u državi, a teoretski um kontemplacijom kao težnjom za vječnim životom bogova i promatranjem prvih principa i uzroka svih bića u pogledu njihova bitka. Poietički način života Aristotel, pak, rangira niže od praktičnog i teoretskog. Pa ipak, katkada i poietički način života proizvodi sretan život. Na primjeru Gadamerova razumijevanja mnogolikosti iskustva bitnih načina života i mnogolikosti znanja već u okviru poietičkog znanja, u ovom se radu nastoji pokazati da poiesis kao treći bitni oblik života obuhvaća ukupnost proizvodnog znanja, dakle kako znanje na kojemu počiva umjetničko stvaranje tako i znanje koje sve više tehnizira globalni svijet i vodi sudbonosnom razaranju i kobnoj uniformiranosti samoga svijeta. Posebna je Gadamerova zasluga što je u okviru fenomenološke i hermeneutičke filozofije obnovio vlastitost umjetnosti kao oblik znanja koje kao ljudsko razumijevanje čovjeku omogućuje da pomoću povijesnog mišljenja razvije povijesnom bitku i svijetu života primjereno znanje i na njemu utemeljeno življenje i djelovanje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
191-0000000-3504 - Suvremena politička filozofija, etika i estetika u Hrvatskoj (Barišić, Pavo, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet političkih znanosti, Zagreb,
Institut za filozofiju, Zagreb
Profili:
Ante Pažanin
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Arts & Humanities Citation Index (A&HCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Philosopher's Index
- Repertoire Bibliographique de la Philosophie
- Social Services Abstracts