Naslov
Analiza utjecajnih parametara na hrapavost blanjane površine drveta
(Analysis of influencing parameters on roughness of wood planed surface)

Autori
Nedim, Škaljić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Mašinski fakultet

Mjesto
Sarajevo

Datum
03.12

Godina
2010

Stranica
220

Mentor
Beljo Lučić, Ružica

Ključne riječi
blanjanje; hrapavost površine; snaga blanjanja; vrsta drveta; brzina pomaka; grudni ugao
(planing; surface roughness; power; wood species; feed speed; rake angle)

Sažetak
Novonastale površine pri rezanju drveta nisu nikada idealno glatke bilo da su ravne ili zakrivljene. Neravnine novostvorene površine pri obradi drveta rezanjem su uzrokovane s jedne strane od strukturnih neravnina koje su posljedica anatomske građe drveta. Ove neravnine se uopće ne mogu izbjeći, što znači da prate rezanje drveta. S druge strane to su neravnine uzrokovane obradom rezanjem koje spadaju u tzv. mikroneravnine ako se odnose na hrapavost novonastale površine rezanja. Na kvalitet obrade utječu faktori kao što su smjer rezanja, geometrija oštrice i stanje naoštrenosti, debljina odreska, netačnost oštrenja alata, tehnološki parametri (brzina rezanja, brzina pomaka i dr.). U radu je analiziran utjecaj vrste drveta, brzine pomaka i grudnog ugla na hrapavost blanjane površine drveta. Da bi se realizovao postavljeni cilj sprovedena su obimna eksperimentalna istraživanja i izvršena analiza utjecaja tih parametara na hrapavost obrađene površine, na snagu blanjanja i razinu emitirane buke pri obradi na blanjalici po dužini vlakanaca. Istraživanjem su obuhvaćene termički modificirana bukovina, parena bukovina, hrastovina i jelovina. Obrada je provedena na četverostranoj blanjalici tipa Powermat 400 proizvođača Weinig. Promjenljivi parametri obrade su bili brzina pomaka (vp1 = 6 m/min, vp2 = 12 m/min, vp3 = 18 m/min i vp4 = 24 m/min) i grudni ugao oštrice noža (γ1=15º, γ2=20º i γ3=25º) dok su broj okretaja vretena, dubina blanjanja i broj oštrica noža bili konstantni (n = 6000 min-1 ; a = 2, 0 mm ; broj noževa 2). Kvalitet površina je utvrđivan kvantitativnom metodom. U okviru kvantitativne metode, veličine parametara hrapavosti Ra, Rz i Ry mjerene su u M sistemu elektro-mehaničkim profilometrom Mitutoyo SJ – 201. Za mjerenje električne djelatne snage korišten je mjerni pretvarač Iskra MI 400 a za mjerenje razine buke korišten je zvukomjer tip 2209, proizvođača Bruel & Kjaer. Električni signali tih uređaja prikupljani su s uređajem NI DaqPad 6070E i dalje procesuirani računalnim programima. Rezultati istraživanja su pokazali da, pri istim uvjetima obrade, na hrapavost blanjane površine drveta najveći utjecaj ima vrsta drveta, zatim brzina pomaka dok je najmanji utjecaj izražen usljed promjene grudnog ugla. Također su istraživanja pokazala da ukoliko ne utječu na proizvodnost i kvalitet obrađene površine treba koristiti manje brzine pomaka i veće grudne uglove jer smanjuju potrebne energetske zahtjeve. Bolji kvalitet površine dobije se obradom s manjim brzinama pomaka. Izbor optimalnog grudnog ugla s obzirom na kvalitet obrađene površine ovisi o vrsti drva koja se obrađuje. Analiza korelacije parametara hrapavosti Ra, Rz i Ry pokazala je da pored najčešće korištenog parametra hrapavosti Ra treba mjeriti i analizirati i parametar Ry. Parametar Rz nije nužno mjeriti s obzirom da dobro korelira s parametrom Ra. Korelacija srednjih vrijednosti snage blanjanja i razine buke za grupe uzoraka istih parametara obrade pokazuje dobru povezanost posmatranih varijabli i mogućnost predviđanja razine buke prema izmjerenoj snazi blanjanja. Matematski modeli za grupe uzoraka od parene bukovine i hrastovine su dovoljno tačni i pouzdani dok matematski modeli za grupe uzoraka od termički tretirane bukovine i jelovine nedovoljno tačno opisuju zavisnosti parametara hrapavosti od brzine pomaka i grudnog ugla i to za sva tri parametra hrapavosti.

Izvorni jezik
Ostalo

Znanstvena područja
Strojarstvo, Drvna tehnologija

Napomena
Istraživanja za disertaciju napravljena su u okviru projekta na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica projekta bila je mentorica a doktorand je s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

POVEZANOST RADA