Naslov
Istrorumunjske etimologije. Knjiga 5: dendronimi
(Istroromanian etymologies. Vol. 5: dendronims)

Autori
Filipi, Goran

Ostali urednici
Poldrugo, Ivana ; Milovan, Valter

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Znanstvena udruga Mediteran Pula

Grad
Pula

Godina
2011

Stranica
242

ISBN
978-953-96986-6-7

Ključne riječi
istrorumunjski; dendronimi; dijalektologija; etimologija; leksikologija; Istra
(Istroromanian; dendronims; dialectology; etymology; lexicology; Istria)

Sažetak
Peta knjiga istrorumunjskih etimologija obrađuje dendronime (nazive stabala i grmlja) i neke nazive koji su u bilo kakvoj vezi s njima. Najveći je dio građe prikupljen osamdesetih godina prošloga stoljeća u vrijeme rada na IrLA, no građa je dobrim dijelom dopunjena tekućim terenskim i telefonskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Građa se sastoji od odgovora na 128 pitanja (poj-ma) što je dalo znatno veći broj oblika (preko 1100) koji se međusobno više ili manje razlikuju. Svaki se obrađeni termin potvrđuje i uspoređuje s gra-đom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa slič-nim u okolnim čakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govo-ri otoka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rje-šenja mnogih ir. termina zbog kretanja Istrorumunja u po-vijesti), odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dija-lekata kada je riječ o izvornim riječima. Prikupljeni se na-zivi uspoređuju i s mletačkim (prije svega istromletačkim) riječima jer su mnogi čakavizmi u istrorumunjskome mle-tačkog podrijetla, dok je samih mletacizama u ir. jako ma-lo. Do čakavske, istarskoslovenske i (istro)mletačke građe dolazimo iz odgovarajućih rječnika i drugih pisanih izvo-ra, a dobar smo dio i te građe sami prikupili. Građu iz dru-gih rumunjskih dijalekata navodimo samo iz izvora (isto vri-jedi i za građu iz talijanskih, njemačkih, španjolskih itd. idio-ma). Osim o oblicima koji su predmetom naslova knjige, na jednak se način razglaba i o istrorumunjskim riječima koje su s njima na bilo koji način povezane. Kao i u cjelokupnom istrorumunjskom leksiku i u naziv-lju za stabla prevladavaju elementi posuđeni iz čakavskih govora. Dobar je dio tih čakavizama (istro)mletačkog pod-rijetla – držimo da izravnih mletacizama u ovoj građi ne-ma. Nekoliko smo čakavskih oblika protumačili kao ostat-ke iz predmletačkih jezičnih slojeva (npr. blåv). Izvornih je istrorumunjskih riječi dvadesetak – neke se gotovo u potpunosti poklapaju s čakavskim oblicima (npr. gušt) pa ne možemo biti sigurni je li riječ o izravnom posuđivanju iz čakavskoga ili o prilagodbi već postojećih riječi. Posu-đenica iz slovenskih govora gotovo da i nema (možda češpa).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA