Naslov
Istrorumunjske posuđenice u vodičkom govoru iz rječnika Ribarićeve studije o istarskim dijalektima
(Istroroumanian Loan-words in Ribarić's Study About Istrian Dialects)

Autori
Filipi, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Između dviju domovina : zbornik Milorada Nikčevića : povodom sedamdesetgodišnjice života i četrdesetpetogodišnjice znanstvenog rada

Urednik/ci
Lukić, Milica ; Sabljić, Jakov

Izdavač
Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Crnogorsko kulturno društvo Montenegro-Montenegrina ; HCDP Croatica-Montenegrina ; Institut za crnogorski jezik i književnost Podgorica

Grad
Osijek : Podgorica

Godina
2011

Raspon stranica
565-575

ISBN
978-953-314-031-5

Ključne riječi
Istrorumunji, dijalektologija, etimologija, leksikologija, Istra
(Istroromanians, Dialectology, Etymology, Lexicology, Istria)

Sažetak
U članku se raspravlja o riječima vodičkoga govora za koje je Josip Ribarić pretpostavio da su rumunjskoga podrijetla, dok se u uvodnome dijelu navode sva mjesta u Ribarićevoj studiji koja se tiču istrorumunjskoga i(li) Istrorumunja. Kao rumunjske Ribarić je odredio 14 oblika: bâta, birikDta, ćfma (u Krnici), degečkDti, glindfra, mugDra, petrikDti (u Korlevićima patrukDti), PoropDt, pfca, stFpla, sfgati, šûrla (ako je u vezi s frfla), tVzjDk, žinžpre. Riječi iz Ribarićeva rječnika vodičkoga govora navode se zajedno s objašnjenjima koje je dao Ribarić, uz napomenu da smo ponekad ispustili poneki dio iz objašnjenja koji nije bitan za predmet rasprave. Sve smo oblike obradili leksikološki, leksikografski i etimologijski uspoređujući ih sa sličnozvučnicama i sličnoznačnicama iz istrorumunjskih govora. Građu za ir. paralele crpli smo iz rezultata vlastitih anketa provedenih između 1995. i 2001. godine u Žejanama, Šušjevici, Novoj Vasi, Jesenoviku, Letaju, Brdu, Škabićima, Trkovcima, Zankovcima, Mihelima i Kostrčanu (objavljenih 2002. u IrLA ) i drugih istrorumunjskih repertoara. Sve smo Ribarićeve oblike dosljedno uspoređivali i sa srodnim riječima iz čakavskih idioma Istre i Dalmacije, koje smo ili sami zabilježili na terenu ili smo ih pronašli u literaturi o predmetu koja nam je na raspolaganju. Želimo naglasiti da je ponekad teško utvrditi je li pojedina riječ u čakavske istarske govore ušla iz istrorumunjskoga ili su je pak istarski čakavci doseljenici preuzeli od balkanskih Vlaha prije doseljenja u Istru

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA